Zapadne zemlje rješenje za plinsku krizu traže u afričkom plinu

Aktivisti i istraživači na klimatskom samitu u Egiptu upozorili su kako su zapadne zemlje zapale u energetsku krizu i rješenje traže u afričkom plinu, na račun zelene tranzicije tog kontinenta. Europske zemlje žele naći zamjenu za ruski plin i okrenule su se Norveškoj i SAD-u, ali veliki potencijal vide i u afričkim rezervama pošto su nedavno otkrivena nalazišta nafte i plina u Senegalu i u Demokratskoj Republici Kongo.

"Europa Afriku želi pretvoriti u svoju benzinsku stanicu. Ne moramo slijediti primjer bogatog svijeta koji je izazvao klimatsku krizu", izjavio je na prošlotjednom klimatskom summitu UN-a u Egiptu Mohamed Adow iz think tanka Power Shift Africa. 

Izvoz prirodnog plina možda bi kratkoročno donio zaradu, ali dugoročno bi samo pogoršao klimatsku krizu i afričke zemlje doveo u još goru situaciju, tvrde aktivisti i istraživači. Globalna utrka za plinom ozbiljna je prijetnja Pariškom sporazumu koji bi rast temperature ograničio na manje od dva stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razinama, upozoravaju u Climate Action Trackeru.

Neki afrički čelnici smatraju kako je potencijalna korist ipak veća od štete koju donose proizvodnja i izvoz fosilnih goriva. "Zalažemo se za pravednu i poštenu zelenu tranziciju, a ne za odluke koje štete našem razvoju", rekao je sudionicama COP27 predsjednik Senegala Macky Sall. Za senegalski plin posebno je zainteresirana Njemačka, koja je do ruske invazije na Ukrajinu više od svih ostalih europskih zemalja ovisila o ruskom plinu.

Glavni tajnik Organizacije afričkih proizvođača nafte Omar Farouk Ibrahim tvrdi kako povećanje emisija stakleničkih plinova može dodatno otežati život u Africi. "600 milijuna ljudi u Africi nema pristup struji, 900 milijuna nema pristup modernom obliku energije za kuhanje ili grijanje. Nijedno društvo ne može napredovati bez energije", istaknuo je Ibrahim.

Aktivisti baš i nisu uvjereni da bi siromašni u Africi imali puno koristi od crpljenja nafte i plina. "Povijest nam pokazuje kako eksploatacija resursa afričkim zemljama nije donijela razvoj", kaže Thuli Makama, direktor afričkog programa u Oil Change Internationalu. Smatra kako će rat u Ukrajini u zapadnim zemljama proizvesti tek kratkoročnu povećanu potražnju, a Afričkim zemljama ostati zastarjela infrastruktura, budući da se svijet okreće obnovljivim izvorima.

"Vlade i kompanije uložit će u infrastrukturu, a poslije neće znati što će s njome, a preuzet će i troškove čišćenja i plaćat će cijenu devastacije koju industrija donosi Afrikancima. Rješenje za izazov našeg energetskog siromaštva bila bi realizacija ogromnog potencijala obnovljivih izvora energije na afričkom kontinentu. Afričke zemlje mogle bi zaustaviti eksploataciju fosilnih goriva i pretvoriti kontinent u zelenog lidera", zaključio je Makama.

Zapadna ulaganja u fosilna goriva na koncu će se smanjiti, zaključak je Carbon Tracker Initiativea u izvješću objavljenom u ponedjeljak. "Rješenje za izazov našeg energetskog siromaštva bila bi realizacija ogromnog potencijala obnovljivih izvora energije na afričkom kontinentu", istaknuo je Adow i dodao kako bi Afričke zemlje mogle zaustaviti eksploataciju fosilnih goriva i pretvoriti kontinent u zelenog lidera.

No ulaganja u obnovljive izvore u Africi pala su u 2021. na najnižu razinu od 2010. godine, upozorili su u srijedu istraživači u BloombergNEF-u. Od 434 milijarde dolara uložene širom svijeta u projekte u Africi otišlo je tek mršavih 0,6 posto, ističu. 

Izvješće Carbon Tracker Initiativea pokazalo je kako su fotonaponski sustavi u Africi prošle godine proizveli 14 gigavata struje. No troškovi proizvodnje padaju i Afrika ima potencijala do 2050. proizvesti više od 400 gigavata, što bi podmirilo pola njezinih potreba, ističu u inicijativi.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar