.webp){kind=icon}
Na virtualnoj konferenciji Instituta za javne financije (IJF) “Ekonomika javnog sektora” razgovaralo se o starenju i dugotrajnoj skrbi, a niz stručnjaka iznijelo je iskustva različitih zemalja i ponudilo moguća rješenja za sve veće izazove koje starenje stanovništva donosi, objavio je IJF.
Prema predviđanjima Ujedinjenih naroda, svaka četvrta osoba u Europi i Sjevernoj Americi do 2050. imat će 65 ili više godina, a u nekim zemljama taj će udio doći i do trećine stanovništva.
Logično, takav razvoj situacije stvarat će sve veći pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave te socijalnu skrb.
Hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je kako je nacionalnim planom razvoja predviđena izgradnja osam centara za starije osobe koji će osigurati razne izvaninstitucijske usluge jer je naglasak na razvoju usluga u zajednici koje omogućuju ostanak u vlastitom domu.
Ministar financija Marko Primorac, logično iz njegova kuta, napominje da je glavni izazov u nadolazećem razdoblju održavanje ravnoteže između osiguranja odgovarajuće zdravstvene zaštite starijim osobama i fiskalne održivosti.
Obitelj okosnica
Kako navodi IFJ, u Hrvatskoj država ima skromnu ulogu u skrbi o starijima, a okosnicu sustava dugotrajne skrbi čini obitelj.
"Udio rashoda za dugotrajnu skrb u bruto domaćem proizvodu iznosi 0,4 posto, dok je udio rashoda za mirovine 10 posto, a za zdravstvo 6 posto. Budući da će se broj potencijalnih pružatelja neformalne (obiteljske) skrbi smanjiti, porast će potražnja za formalnom skrbi u domovima za starije osobe ili u kući. Formalnu skrb pružaju medicinske sestre i njegovatelji kojih već sada nema dovoljno te je, osim povećanja plaća i poboljšanja radnih uvjeta, potrebno razmotriti mogućnost uključivanja inozemnih radnika u pružanje dugotrajne skrbi. Hrvatskoj nedostaje i smještajnih kapaciteta u domovima za starije osobe, a dodatan su problem razlike u financiranju između privatnih i županijskih domova za starije, što u nepovoljan položaj stavlja korisnike čiji smještaj nije subvencioniran”, upozorava IFJ.
Voditeljica Odjela za zdravstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Francesca Colombo je rekla da je, kako bi broj medicinskih sestara i njegovatelja na 100 starijih osoba u Europskoj uniji ostao konstantan, u idućih 20 godina potrebno povećati radnu snagu u dugotrajnoj skrbi za 40 posto.
Joan Costa-i-Font s London School of Economics predstavio je rezultate reforme sustava socijalne skrbi u Španjolskoj kojom je potpora primarno ovisna o stupnju ovisnosti o tuđoj skrbi, a ne dobi ili socio-ekonomskim obilježjima, što dovodi da korisnici postaju zadovoljniji i žive duže i kvalitetnije.
