Poskupljenje plina zadat će udarac industriji u BiH. Kako Bloomberg Adrija doznaje, dio poduzeća radi smanjenja troškova već za potrebe proizvodnje prelaze s plina na struju, a uvode i noćne smjene kada je struja jeftinija. Međutim, proizvođači već duže vrijeme teško prebacuju troškove na krajnje kupce, a novonastala situacija neće skinuti breme s njihovih pleća.
U četvrtak će Vlada Federacije BiH (FBiH) i Vlada Kantona Sarajevo izaći s prijedlozima subvencija za građane po pitanju povećanja cijene plina, odnosno grijanja. Prema izračunu Bloomberg Adrije, novo povećanje nabavne cijene plina zahtijevat će oko 4,5 milijuna KM (2,3 milijuna eura) iz proračuna vlada kako bi se u potpunosti subvencionirala razlika za građane.
Industrija i tvrtke tu pomoć neće dobiti. Cjelokupno gospodarstvo, kućanstva i tvrtke već su neko vrijeme pod inflatornim pritiscima prvenstveno volatilnih komponenti, u što spadaju i energenti.
"U to spadaju primjerice metalurška i kemijska industrija, ali i one koje su indirektno izložene utjecaju rasta cijena energenata, poput primjerice proizvodnje hrane", rekli su naši analitičari.
U rujnu ove godine, u odnosu na rujan 2021. godine, nabavna cijena plina u FBiH veća je za 105,78 posto. Naglašavamo kako posljednje povećanje nabavne cijene plina od 9,7 posto tek stupa na snagu ovaj mjesec.
Iako su određene prehrambene industrije već odavno podigle cijene proizvoda, naši analitičari očekuju dodatno pogoršanje, odnosno nastavak rasta cijena hrane. Rekordne razine inflacije će se nastaviti.
"Razlog je što proizvođači na domaćem tržištu već neko vrijeme teško prebacuju troškove na prodavače, odnosno krajnje kupce (s obzirom na financijsko stanje kućanstava), a dodatno povećanje ulaznih troškova proizvođačima (u vidu viših cijena plina) dodatno bi zagorčao poslovanje ako barem dio novonastalih troškova ne pokušaju prebaciti na krajnje korisnike", dodali su naši analitičari.
Analitičari Bloomberg Adrije navode da će dodatni rast primjerice cijena hrane, opravdano ili ne, biti nužnost za mnoge kompanije ako žele opstati.
"Samo povećanje cijene prirodnog plina bi do kraja ove godine moglo održavati inflaciju na rekordno visokim razinama", zaključili su.
Šef Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain je za Bloomberg Adriju rekao kako postoji velika neizvjesnost u vezi s kalkulacijama robe i usluga te da to unosi ne samo ekonomski već i psihološki nemir.
Dodao je kako poskupljenja proizvoda i usluga mogu ublažiti kreatori ekonomske politike, odnosno entiteti, a u određenim dijelovima BiH i kantoni.
"Svi, i na državnoj i na entitetskoj razini trebali bi imati svojevrsne krizne stožere sastavljene od stručnjaka, a ne od slabo obrazovanih političara u sferi ekonomije, i rješavati ovo stanje, kako bi tako smanjili sve što je negativno i što će biti negativno u ekonomskim, ali i političkim tokovima", rekao je Šain.