.webp){kind=icon}
Najbitnije svjetske središnje banke zaoštravaju svoje monetarne politike, a inflatorni pritisci sa strane ponude ubrzano se prelijevaju na baznu inflaciju. Prelijevanje izazvano štampanjem novca tijekom prošlih deset godina dovelo je do jačanja čimbenika na strani ponude.
Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije, objasnio je koliko smo ukupnih povećanja kamatnih stopa vidjeli u zadnjih godinu dana i kako izgleda distribucija među glavnim središnjim bankama.
"Monetarno stezanje je trenutno u zamahu. Vidjeli smo (…) prilično široku distribuciju povećanja kamatnih stopa, kumulativno kod 16 centralnih banaka najrazvijenijih gospodarstava koje smo pratili u našoj analizi, vidimo povećanje kamatnih stopa za 5600 baznih bodova", rekao je Knez.
Kada se na to još dodaju pomaci u našoj regiji, penjemo se na brojku veću od 6000 baznih bodova. U prosjeku, kaže Knez, to znači 350 bodova po središnjoj banci, što su povećanja kakva nisu bila viđena već više od deset godina.
Govoreći o distribuciji, objašnjava, ključno je napomenuti kako svaka gospodarska cjelina vodi vlastitu politiku. Europsku se središnju banku (ECB) na temelju toga često kritizira zbog značajno sporijeg povećanja kamatne stope u odnosu na neke druge velike banke.
Knez je objasnio kako se ECB nosi s ključnim čimbenikom: s jedne strane ima prilično širok ekonomski prostor s jedinstvenom monetarnom politikom, a s druge strane skup različitih fiskalnih politika koje ograničavaju njegove mogućnosti.
"Inflacija je ključni pokretač. Povećala se za malo više od pet postotnih bodova u zadnjih godinu dana baš na gospodarskim prostorima koje pokrivaju promatrane centralne banke. Sve centralne banke ipak ostavljaju nekakav razmak između povećanja headline inflacije u odnosu na pomak referentne stope", objasnio je Knez.
Središnje se banke najčešće fokusiraju na pomake tzv. core inflacije. Nakon izdvajanja volatilnijih kategorija poput cijene hrane i energenata, što će u narednom razdoblju središnjim bankama najviše značiti, ostaje pitanje razmjera daljnjeg monetarnog stezanja.
Inflacija će u idućoj godini biti niža nego u ovoj, ali će ipak ostati povijesno visoka, pokazala je analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Idućih je šest mjeseci ključno, smatra naš glavni analitičar. U tom razdoblju možemo očekivati najviše pomaka u referentnim kamatnim stopama, pogotovo kod središnjih banka u našem okruženju.
Analitički tim smatra kako će prijenos koji vide s headline inflacije na tzv. core inflaciju biti ključni okidač i nositelj pomaka u referentnim kamatnim stopama.
Od ECB-a u idućih šest mjeseci očekuju 1,5 postotnih bodova povećanja referentne kamatne stope, dok od središnjih banaka u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji očekuju povećanje od barem jednog postotnog boda.
