.webp){kind=icon}
Oko 700 metara širok bazen pjenušave vode u Baltičkom moru zbog puknuća na plinovodu Sjeverni tok ukazuje na klimatsku katastrofu.
To je najvidljiviji trag triju velikih curenja plina iz plinovoda koji Rusiju povezuju s Njemačkom. Znanstvenici se trude utvrditi koliko je metana, jednog od najmoćnijih stakleničkih plinova, pobjeglo u atmosferu. Strahuju da bi to moglo biti jedno od najgorih ispuštanja metana ikada.
Uzrok triju skoro istovremenih rasprsnuća plinovoda nije potvrđen, ali europski i američki službenici rekli su kako incident nalikuje na sabotažu.
Dok su plinovodi Sjevernog toka 1 bili zaustavljeni, a Sjeverni tok 2 nikada nije ni počeo s radom, svi su sadržavali stlačeni prirodni plin, većinom metan.
"Budući da tona metana u dvadeset godina ostvaruje 80 puta veći utjecaj na klimu od CO₂, potencijal za masovnu i veoma štetnu emisiju izrazito je zabrinjavajući", rekao je David McCabe, viši znanstvenik u Clean Air Task Forceu, neprofitnoj klimatskoj organizaciji. "Postoji niz neizvjesnosti, ali ako ovi plinovodi propadnu, utjecaj na klimu bit će katastrofalan i možda bez presedana."
Procjena precizne količine u atmosferu ispuštenog metana izuzetno je izazovan zadatak. Mnogi takozvani događaji superemisije snimljeni su satelitski preko zemaljskih plinovoda ili lokacija za proizvodnju fosilnih goriva. No snimanje točnih podataka preko vode daleko je izazovnije zbog svjetlosti reflektirane od površine.
Postoji niz drugih ključnih nesigurnosti, poput količine plina u vodovima u trenutku puknuća, temperaturi i pritisku plina te veličini pukotina u cijevima. Čak i kada plin pobjegne, dio se raspršili u vodu, no to ovisi i o gustoći mikroskopskih organizama te dubini. Za precizna bi očitanja avion vjerojatno morao vršiti zračna mjerenja.
Usprkos tome, znanstvenici su na društvenim mrežama požurili izračunati moguću količinu ispuštenog metana. Andrew Baxter, direktor energetske strategije u Environmental Defense Fundu procijenio je ispuštanje oko 115 tisuća tona metana, što je jednako otprilike 9,6 milijuna tona ugljikova dioksida, odnosno godišnjeg klimatskog učinka emisija iz dvaju milijuna benzinskih automobila ili dvije i pol ugljene elektrane.
Ako je to točno, to bi bilo jedno od najvećih curenja metana ikad. Najveće poznato ispuštanje u SAD-u dogodilo se u skladištu plina u kanjonu Aliso u Los Angelesu 2015. godine, gdje je, po procjeni, tijekom nekoliko mjeseci ispušteno 97.100 metričkih tona metana. Za usporedbu, do curenja tolike količine iz Sjevernog toka moglo bi doći unutar nekoliko sati.
Izbacivanje metana dolazi usred rastuće javne svijesti o njegovu klimatskom utjecaju. Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u škotskom Glasgowu, više od 100 zemalja obavezalo se drastično smanjiti emisije. Europska je unija također u procesu donošenja zakona koji bi kompanijama povećao obavezu redukcije plina, provođenja redovnih inspekcija radi sprečavanja curenja te transparentnosti u vezi s uvozom.
Na događanju u Europskom parlamentu u utorak uvečer povodom pokretanja "metanskog tjedna" poslanici, znanstvenici i ekolozi raspravljali su o načinu mjerenja razmjera curenja, no bili su ujedinjeni po jednom pitanju – to će vjerojatno biti ekološka katastrofa. Jutta Paulus, vodeća pregovaračica skupine Zelenih za regulaciju metana u Uniji, čvrsto je uperila prst u Rusiju, navodeći kako ovo curenje nije slučajno došlo baš u tjednu otvaranja Baltičkog plinovoda koji Norvešku povezuje s Poljskom.
"Ne mislim da je slučajnost što se to dogodilo na dan kada je otvoren Baltički plinovod", rekla je Paulus na događanju. Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže: "Budite sigurni da znate što radite kada budete primjenjivali više sankcija prema nama. Moramo iskoristiti sve mogućnosti kako bismo primijenili energetsku efikasnost i povećali obnovljive izvore energije."
---U pisanju teksta pomogli Vanessa Dezem i Aaron Clark.
