Dosadašnje sankcije nagrizaju rusko gospodarstvo, ali one imaju srednjoročni i dugoročni učinak, dok će novi, šesti paket sankcija biti "bolan udarac Kremlju i snažno utjecati na korumpirani ruski naftno-plinski kartel", rečeno je na seminaru za novinare Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj koji se u četvrtak i petak održava u Zadru.
Rasprave o šestom paketu sankcija Rusiji koje će uključivati plin i naftu još uvijek traju, ali iz Bruxellesa se nadaju kako će i taj paket uskoro biti odobren. Iako se Mađarsku u javnosti smatra glavnim blokatorom u izglasavanju tog paketa sankcija, iz Europske komisije ističu da Mađari samo koriste svoje pravo na prigovor kojim svaka zemlja raspolaže radi zaštite vlastitih interesa.
Dužnosnik iz Bruxellesa kazao je da Rusi nemaju sofisticiranu ekonomiju i naglasio kako će embargo energenata biti velik financijski udarac ruskom gospodarstvu koje je već, što zbog dosadašnjih sankcija EU-a, što zbog reakcija međunarodne zajednice, poprilično načeto. Samo je odlaskom stranih tvrtki u Moskvi izgubljeno 200.000 radnih mjesta.
"Želimo zaustaviti rat, donijeli smo već pet paketa sankcija kakve dosad nisu viđene u EU-u, njima smo obuhvatili sve što smo mogli, izuzev nafte i plina. Sada ćemo i to učiniti kako Kremlj više ne bi mogao financirati agresiju na Ukrajinu," naglašeno je na seminaru.
Iako su iz EK svjesni da ni najdrakonskije mjere ne bi mogle imati trenutačno djelovanje i zaustaviti Ruse u bombardiranju Ukrajine, cilj je iskoristiti sva raspoloživa sredstva radi vršenja pritiska na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi posustao s napadima te kršenjem vojnoga i građanskog prava.
Invazija na Ukrajinu nije samo europski problem, već napad na vrijednosti suvremenog svijeta koji bi zbog toga mogao imati teške političko-ekonomske posljedice. Premda je gospodarstvo EU-a snažno i više-manje samodostatno što se tiče poljoprivredne proizvodnje, utjecaj rata na druge zemlje mogao bi stvoriti sekundarne probleme. Cijene energenata i hrane rastu, a pljačkanje i uništavanje skladišta hrane u Ukrajini moglo bi prouzročiti nestašice hrane. Samim time može se očekivati glad u afričkim i azijskim zemljama ovisnima o uvozu europske pšenice. To bi moglo potaknuti građanske nemire te nove migracijske valove i političke nestabilnosti, istaknuto je.
S druge strane, zabrinutost izazivaju i ruske prijetnje povodom odluke Finske i Švedske o ulasku u NATO savez. To treba, smatraju u EK-u, ozbiljno shvatiti, ali nikako dopustiti da zbog takvih izjava zavlada strah. Ključno je usmjeriti potpore Ukrajini, jer to je zemlja u kojoj se trenutačno bori protiv "vladavine džungle". EU nije vojni savez, ali može doprinijeti opskrbljujući Ukrajinu oružjem, što i čini. Time se, kažu iz EK-a, zatvaraju vrata ruskom prodoru u druge zemlje EU-a. Da je Ukrajina pala, Rusi ne bi stali u Kijevu. Rat bi se sada možda vodio u Bjelorusiji, Poljskoj ili Slovačkoj, moglo se čuti na seminaru.
Opovrgnute su i optužbe koje su se posljednjih tjedana mogle čuti u medijima o tome da neke članice EU-a i dalje opskrbljuju Rusiju vojnom opremom.
Takve tvrdnje nisu točne, kazao je dužnosnik EK-a iz Bruxellesa, pojašnjavajući kako su države članice zadužene za kontrolu izvoza oružja i vojne opreme te tehnologije koja može imati dvostruku, vojnu i civilnu primjenu. Države za izvoz takvih roba izdaju posebne licence. Podsjetio je da su na snazi sankcije prema kojima zemljama članicama nije prihvatljivo Rusiji dobavljati nikakav vojni hardver, softver niti bilo što drugo što bi moglo biti korišteno u vojnoj industriji.
U nedavno objavljenom izvještaju, prozvano je nekoliko europskih zemalja koje su nastavile opskrbljivati Rusiju određenom vojnom opremom unatoč sankcijama donesenima 2014. godine. No, za komentar tih navoda, objasnio je europski dužnosnik, bilo bi potrebno provjeriti kako su točno te sankcije bile formulirane i podrazumijevaju li uopće to što su države Rusiji bile dobavljale.