Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MMS) čine osnovicu svakog tržišnog gospodarstva. U Hrvatskoj je 2021. bilo registrirano ukupno 142 tisuće pravnih osoba u privatnom vlasništvu. Mikropoduzeća s do 10 zaposlenika bilo je gotovo 128 tisuća, malih poduzeća s do 50 zaposlenih 12 tisuća, a srednjih je poduzeća bilo 1901. MMS poduzeća su u 2021. zapošljavala 653 tisuće ljudi ili 74,6 posto ukupno zaposlenih u korporativnome sektoru. Ona su u 2021. ostvarila 543 milijarde kuna prihoda, što čini 70,8 posto ukupnih prihoda korporacijskog sektora, 29,5 milijardi kuna neto dobiti, 117,5 milijardi kuna izvoza te gotovo devet milijardi kuna ulaganja, pokazuju podaci studije Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini koju je proveo Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).
Trenutno je najveći problem poduzetnika cijena energenata, pokazala je u ponedjeljak objavljena studija.
Studija je pokazala i kako su, uz otežane uvjete poslovanja zbog pandemije, poduzetnicima problem u 2021. stvarali neizvjesnost povezana s dobavnim lancima, kao i znatni rast cijena energenata.
Povećanja rashoda
Tako je već u 2021., po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijena energije za poduzeća u prosjeku bila za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje MMS poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020., na 10,6 milijardi kuna.
"S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća", istaknuto je u studiji.
Rastu brojke
Analiza poslovanja MMS poduzeća u razdoblju od 2019. do 2021. godine pokazuje kako je, usprkos krizi, broj privatnih MMS poduzeća rastao, pri čemu se povećavala i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, kao i objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz. Također, smanjen je gubitak poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak poduzetnika koji su ostvarili dobitke.
Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021. koja je za hrvatsko gospodarstvo bila godina oporavka nakon općeg šoka koje je svijet pogodio prethodne godine, bilo je 4372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020., ističe se u analizi i konstatira kako to samo još jednom potvrđuje činjenicu da je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo.
Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te isplatila 3,2 milijarde kuna više za neto plaće. U 2021. je u privatnim MMS poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, dok je u godini prije iznosila 5.499 kuna, pokazala je analiza.
Nadalje, ostvaren je i znatan rast broja zaposlenih, pa je tako ukupna skupina MMS poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala 653 tisuće ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609 tisuća.
To znači da su MMS poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su još u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi, napominje se. Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode MMS poduzeća za 90,3 milijarde kuna, s 452 milijarde na 543 milijarde kuna.
Ukupni su prihodi MMS poduzetnika tako znatno premašili i prihode ostvarene u pretpandemijskoj 2019. godini kad su iznosili 473 milijarde kuna, dodaje se.
Županije s najvećim rastom
Gledano po županijama, u 2021. su svi zabilježili rast ukupnih prihoda. U pravilu su po većoj godišnjoj stopi rasli u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije, a iznimka su Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ujedno ostvarile i najveće stope rasta prihoda, od 64,7, odnosno 33,2 posto.
Iza njih su Dubrovačko-neretvanska županija s rastom prihoda MMS poduzetnika od 26,5 posto, Istarska s 18 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Primorsko-goranska s 22,2 posto, Šibensko-kninska s 22 posto te Splitsko-dalmatinska sa skokom od 19,9 posto.
Po iznosu, s najvećim ukupnim prihodima od 226 milijardi kuna, prednjače MMS poduzetnici Grada Zagreba, slijede ih poduzetnici Zagrebačke županije s 43 milijarde kuna ostvarenih prihoda, potom Splitsko-dalmatinske županije s 42 milijarde kuna te poduzetnici Primorsko-goranske županije s 32 milijarde kuna prihoda.
MMS poduzetnici su u svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, ostvarili i rast zaposlenosti, a najveće je zabilježeno u Požeško-slavonskoj županiji koja je lani u MMS poduzećima zapošljavala gotovo 6,5 tisuća ljudi, pri čemu je rast njihova broja na godišnjoj razini iznosio 11,3 posto.
Cijene energenata
Po podacima iz analize, rast cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio se i na povećanje rashoda za energiju MMS poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za oko 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020.
Kako je izračunato, rashodi za energiju u 2021. u srednjim poduzećima iznosili su ukupno 3,9 milijardi kuna, odnosno 2,1 milijun kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću, a u mikropoduzećima 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.
U svim županijama, osim u Koprivničko-križevačkoj, poduzetnici su lani zabilježili rast rashoda za energiju, a najveći u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna.
Slijede poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je rast troškova energije u 2021. skočio za 40,7 posto, na 290 milijuna kuna. U Zadarskoj je županiji taj skok iznosio 40,5 posto, u Splitsko-dalmatinskoj 34,6 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj 35 posto, podaci su iz analize.
Pritisci na profitabilnost
Autorica studije Maruška Vizek, ujedno i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb, istaknula je kako su MS poduzetnici svoju otpornost, fleksibilnost i potencijal za rast u 2021. demonstrirali kroz snažan rast poslovne aktivnosti koji po mnogim bitnim kategorijama, poput prihoda, dobiti, zaposlenosti i izvoza, nadilazi brzinu i intenzitet ekonomskog oporavka koje je lani ostvarilo ukupno hrvatsko gospodarstvo.
Vizek je rekla kako se, s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo i u ovoj godini snažno raste, može očekivati nastavak propulzivnog rasta poslovnih aktivnosti i rezultata MMS poduzetnika i tijekom 2022. godine, no uz povećane pritiske na smanjenje profitabilnosti uslijed izraženog rasta cijena energije.
"Sudeći prema reakcijama poduzetnika na rast cijena energenata u 2021., u 2022. godini, koju karakterizira puno izraženije povećanje cijena energije, možemo očekivati intenzivne pritiske na profitabilnost kod svih skupina mikro, malih i srednjih poduzetnika, a pogotovo kod srednjih poduzetnika, kod poduzetnika u sektorima rudarstva i vađenja te prijevoza i skladištenja, te kod poduzetnika koji posluju u kontinentalnim županijama i poslovna aktivnost im je usmjerena na proizvodne djelatnosti", zaključila je Vizek.