Plaće nastavljaju rasti i 2025. godine, doznajte koliko

Informacija o rastu prosječne plaće od 10 posto prije pet godina sigurno bi nas iznenadila, no danas je to nešto na što smo navikli čitati. U postpandemijskom inflacijskom valu svjedočili smo intenzivnom prelijevanju na rast plaća, pa su zemlje Adria regije samo u određenom razdoblju 2022. bilježile pad plaća u realnom smislu (plaće prilagođene za rast cijena), nakon čega su nastavile rasti, a kupovna moć plaća se održala, pa čak i poboljšala.

Prostor za rast plaća u regiji omogućilo je poboljšano stanje na tržištu rada, budući da su stope nezaposlenosti na povijesnim minimumima - ili barem blizu njih, iako nedostatak radne snage postaje sve izraženiji ograničavajući faktor rasta.

Ako pogledamo gdje se Adria regija nalazi u odnosu na EU i CEE4 po pitanju udjela plaća u BDP-u, vidimo da je udio naknada zaposlenima u BDP-u negdje između, ali da je jedino u Adria regiji vidljiv rast u posljednjih pet godina, budući da je radna snaga povećala svoj udio na račun profita poduzeća.

Ovakav trend nas ipak ne iznenađuje, jer su tržišta u regiji prešla iz režima visoke nezaposlenosti u režim nedostatka radne snage i strukturne neusklađenosti s potrebama domaćih tržišta.

Prema anketama Europske komisije, čak 36 posto poduzeća u Adria regiji (ne uključujući BiH) navodi da je nedostatak radne snage prepreka proizvodnji (3 postotna boda više u odnosu na četvrti kvartal 2019.), dok je ovaj udio u uzorku zemalja CEE4 27 posto (15 postotnih bodova niže u odnosu na četvrti kvartal 2019.), što dodatno naglašava kontrast između ove dvije skupine zemalja.

Da se vratimo na konkretne plaće i pokretače rasta plaća u nadolazećem razdoblju. Vidimo da će dominirati isti faktori, ali će se njihov intenzitet manifestirati drugačije nego u prethodnim razdobljima. Inflacija gubi na značaju, no i dalje će ostati faktor koji pozitivno utječe na rast plaća u 2025., osobito zato što u regiji vidimo povišene stope zahvaljujući dobroj potražnji i gospodarskom rastu.

Jedna od ključnih varijabli je razina plaća. Hrvatska i Slovenija ističu se značajno višim prosječnim plaćama. Hrvatska se čak brzo približila Sloveniji, posebno nakon povećanja plaća u javnom sektoru u prvoj polovini godine, dok je rast neto plaća u Sloveniji usporen, između ostalog, zbog većeg opterećenja uvedenog doprinosa za zdravstveno osiguranje od početka 2024.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija i dalje znatno zaostaju prema prosječnim plaćama, unatoč očitoj tendenciji rasta u tim zemljama. Najveći izazov za ove zemlje je činjenica da su njihove ekonomije u velikoj mjeri integrirane u lance opskrbe stranih proizvođača, ali na dijelovima lanaca koji donose nisku dodanu vrijednost. Zbog toga imaju relativno nižu produktivnost rada i ne pružaju dovoljno prostora za natprosječni rast plaća te konvergenciju prema razinama Hrvatske i Slovenije.

Za bržu konvergenciju potrebno je značajno ulaganje u postojeće poslovne procese te preorijentacija na poslove s većom dodanom vrijednošću. Disparitet se jasno vidi i u dodanoj vrijednosti u odnosu na broj zaposlenih (jedan od pokazatelja produktivnosti rada), gdje Slovenija i Hrvatska u prosjeku ostvaruju oko dva i pol puta veću nominalnu produktivnost rada u usporedbi s ostatkom regije.

Depositphotos

Očekujemo da će plaće nastaviti rasti u 2025. godini, i to dvoznamenkastim stopama, pri čemu će glavni pokretači biti zategnuta tržišta rada i bolja pregovaračka moć radnika.

Hrvatska će nastaviti konvergirati prema Sloveniji, prvenstveno zbog bržeg gospodarskog rasta, ali i zbog sve izraženijeg nedostatka radne snage. Povišena baza iz 2024., pod utjecajem povećanja plaća u javnom sektoru, bit će uravnotežena najavljenim povećanjem minimalne plaće za 15 posto od početka 2025.

Slovenija je godinama bila primjer zategnutog tržišta rada, no u posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo blagom rastu stope nezaposlenosti, što će barem djelomično smanjiti pritisak na rast plaća u privatnom sektoru. Pozitivan doprinos očekujemo od ambicioznog povećanja plaća u javnom sektoru koje je najavljeno.

U Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini postoji veći prostor za rast plaća, što će biti podržano pozitivnim stopama inflacije, rastom minimalnih plaća, relativno niskom bazom i nedostatkom radne snage, koji je u određenim sektorima sve izraženiji.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar