Cijene plina i struje daleko ispod petogodišnjeg prosjeka

Kako se zima približava, dostupnost i cijene plina i struje postaju sve važnija tema, posebno imajući u vidu dinamične promjene u energetskom sektoru uslijed diverzifikacije izvora plina i sve većeg utjecaja održivih izvora financiranja. U nastavku donosimo pregled kretanja relevantnih burzovnih cijena, čimbenika koji utječu na njihovu volatilnost, kao i trendove u Adria regiji. Rezultate analize saželi smo kroz prognoze i izazove za daljnje kretanje cijena struje i plina.

Cijene plina i struje na europskom tržištu

Ako promatramo srednjoročno razdoblje, relevantne cijene plina i struje znatno su niže od prosjeka u posljednjih pet godina. To je posljedica izuzetno visokih razina cijena tijekom 2022. godine, kada smo svjedočili nestašici plina zbog zabrane uvoza iz Rusije i prelaska na skuplji ukapljeni prirodni plin (LNG). Nakon pronalaska novih kanala nabave, cijene su se stabilizirale. Cijena električne energije i dalje je volatilna zbog nestabilne potražnje, a njezin trend uglavnom je vezan uz cijene plina.

Plin generira oko 20 posto električne energije u EU-u, ali je ključan za određivanje cijene zbog tzv. merit order principa koji se koristi na burzama električne energije. Cijene plina i struje u prva tri tromjesečja 2024. bile su 22, odnosno 30 posto niže u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Cijena plina dotaknula je najnižu točku krajem zime (veljača–ožujak) zbog tople zime, što je smanjilo potražnju i omogućilo visoku popunjenost skladišta plina u EU-u na kraju sezone. Popunjenost kapaciteta i dalje je visoka, otprilike na razini 2023., iznad povijesnog prosjeka. Unatoč tome, cijena je brzo reagirala na probleme u proizvodnji u Norveškoj u lipnju ove godine (Norveška je postala ključni opskrbljivač plina EU-u nakon smanjenja uvoza iz Rusije), kao i na probleme u distribucijskom čvorištu Sudža u kolovozu zbog sukoba Rusije i Ukrajine. Cijena plina trenutno je na najvišim razinama ove godine, pogotovo s približavanjem zime i zbog osjetljivosti na pogoršanje geopolitičke situacije na Bliskom istoku.

Adria regija

Topla zima posljednjih godina smanjuje potrošnju plina, no iznimno topla ljeta povećavaju potrošnju električne energije i utječu na slabiju proizvodnju iz hidroelektrana zbog manjka oborina. Iako su se cijene energenata stabilizirale u usporedbi s turbulentnom 2022., i dalje su povišene u odnosu na prethodne godine. Cijene plina i električne energije za kućanstva u regiji su u prosjeku niže nego u zemljama CEE4, ali su opterećene manjim porezima i nametima.

Slovenija je izuzetak s najvišim cijenama plina i električne energije u regiji. Tijekom energetske krize subvencionirala je energetske kompanije, ograničila cijene električne energije (do kraja 2024.) i plina (do travnja 2024.). Iako nema naznaka da će te mjere biti produžene, razmatraju se mjere za podršku obnovljivim izvorima energije. Slovenija je donijela Nacionalni energetski i klimatski plan 2024., s ciljem smanjenja uporabe ugljena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije na trećinu do 2030. godine.

U Hrvatskoj, uz sedmi paket mjera za zaštitu od rasta cijena, cijene struje i plina povećat će se u dva navrata, ali će i dalje biti subvencionirane. Zbog suše koja je smanjila proizvodnju u hidroelektranama i slabije proizvodnje u termoelektranama, Hrvatska je u trećem tromjesečju 2024. povećala uvoz električne energije. S pozitivne strane, proizvodnja iz solarnih izvora udvostručena je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što ide u prilog preorijentaciji na obnovljive izvore energije.

U Srbiji su cijene plina i električne energije za kućanstva nekoliko puta prilagođavane, a daljnja povećanja nisu isključena, iako su cijene među najnižima u regiji. Nabava plina i dalje ovisi o Rusiji, s dijelom iz Azerbajdžana. Fokus je na izgradnji solarnih i vjetroelektrana, uz potporu EU-ovih fondova i razvojnih banaka, što će poboljšati ekološki profil proizvodnje.

Sjeverna Makedonija ima među najnižim cijenama električne energije za kućanstva u široj regiji, dok je situacija s cijenama plina drugačija, no prirodni plin se općenito malo koristi u kućanstvima. Cijena struje čak je blago pala u prosjeku, zahvaljujući uvođenju jeftinih tarifa. Proizvodnja električne energije sve se više oslanja na solarne izvore, pa je u srpnju 2024. proizvodnja solarne energije bila šest puta veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je potaknulo sunčano ljeto. U srpnju 2024. udio solarne energije iznosio je oko sedam posto ukupne neto proizvedene energije, što je značajan porast u odnosu na jedan posto godinu ranije, a kapaciteti se i dalje šire (nedavno je solarna elektrana GEN-I na lokaciji Kvadravci puštena u rad).

Bosna i Hercegovina ima najniže cijene električne energije za kućanstva u regiji, što ukazuje na mogući prostor za povećanje cijena. Međutim, u Federaciji BiH cijene struje porasle su u kolovozu ove godine za oko deset posto, dok u Republici Srpskoj cijene nisu mijenjane. U razdoblju od svibnja do srpnja 2024., proizvodnja iz hidroelektrana bila je značajno niža na godišnjoj razini, što je rezultiralo nižim neto izvozom (BiH je neto izvoznik struje, odnosno izvozi više električne energije nego što uvozi). Prirodni plin se u potpunosti uvozi, stoga se i cijene za korisnike djelomično prilagođavaju tržišnim cijenama.

Prognoze za cijene struje i plina

Očekuje se da će cijene plina na europskom tržištu do kraja godine biti u rasponu od 35 do 40 eura po megavatsatu, a nešto niže razine predviđaju se u 2025. godini. Diverzifikacija izvora i visoka popunjenost skladišta osiguravaju stabilnu ponudu, dok potražnja ostaje relativno slaba, budući da se ne očekuje izuzetno hladna zima i zbog slabije industrijske potrošnje (potrošnja plina u Europi smanjena je za oko 20 posto u odnosu na 2021.).

Proizvodnja iz solarnih i vjetroelektrana također smanjuje pritisak na potražnju za plinom. Glavni rizici povezani su s geopolitičkim napetostima koje mogu utjecati na tokove plina i izvršiti pritisak na cijene. Što se tiče cijena električne energije na njemačkoj burzi, očekujemo nizak pritisak na rast cijena. Cijene električne energije suočavaju se s rizikom tzv. kanibalizacije, odnosno padom cijena (čak i negativnim cijenama) tijekom dana kada je visoka proizvodnja (uglavnom iz solarnih i vjetroelektrana), što stvara višak ponude.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar