Europa ima američku tehnologiju na nišanu. Mogla bi promašiti.

Čak 15 milijardi eura težak udarac Europske unije protiv big techa bliži se kraju, s regulativom o umjetnoj inteligenciji koja stupa na snagu upravo u trenutku kada pobjednici UI-ja poput Microsofta i Nvidije testiraju strpljenje financijskih tržišta nakon velikih ulaganja. Novim je pravilima cilj povećati transparentnost i upravljati rizicima koje nose poput deepfakeova, dok promiču ulaganja i inovacije u regiji kojoj nedostaju tehnološki šampioni. Kršenja znače kazne od čak sedam posto godišnjeg prihoda.

No postoji rizik da će ta nova pravila samo učvrstiti transatlantski tehnološki jaz.

Europski startupovi, umjesto prilike za špijuniranje u trenutnom kolebanju američkog tehnološkog svijeta, kažu da se bore sa složenošću EU-ova Zakona o umjetnoj inteligenciji. Njegov pristup temeljen na riziku povećava zahtjeve za transparentnošću podataka, otkrivanjem i nadzorom ovisno o tome je li slučaj upotrebe minimalan (filtri za neželjenu poštu), ograničen (chatbotovi) ili visokorizičan (zapošljavanje), pri čemu su neki slučajevi jednostavno zabranjeni. Definicije su opsežne i može biti da se daleko više od procijenjenih pet do 15 posto visokorizičnih sustava klasificira kao takvi, potencijalno opterećujući male tvrtke s troškovima usklađivanja od šest znamenki.

Tu je i dodatna birokracija za UI opće namjene kao što je OpenAI-jev ChatGPT, koji će zahtijevati otkrivanje podataka o obuci i poštivanje zakona o autorskim pravima. Očigledno dobra ideja u načelu, ali moglo bi doći do neželjenih posljedica zbog odluke da se stvori dodatna potkategorija za "sistemski rizične" modele velike snage koji bi mogli postati norma za sve velike modele u roku od godinu dana. Dodatni zahtjevi mogu obeshrabriti rast i zadržati male programere da posluju u tržišnoj niši, umjesto da ih potaknu da dobiju briselski pečat odobrenja.

Razlog za zabrinutost je takav da čak i arhitekt prvobitnog prijedloga zakona Europske komisije kaže da je njegov doseg na kraju postao preširok. "Regulatorna letvica možda je postavljena previsoko", kaže mi Gabriele Mazzini u jednom briselskom kafiću nedaleko od Europskog parlamenta koji je odobrio Zakon u ožujku. "Možda postoje tvrtke u Europi koje bi mogle jednostavno reći da Zakon o umjetnoj inteligenciji nema dovoljno pravne sigurnosti za nastavak."

Mazzini se boji da bi to moglo završiti učvršćivanjem velikih američkih tehnoloških tvrtki koje imaju duboke džepove i resurse potrebne da se nose sa složenošću i plaćaju kazne, dok i dalje ulažu u tehnološki napredak. Zaljubljenik u karate koji je proveo neko vrijeme u američkom svijetu startupa, Mazzini je samozatajni tehnokrat koji ipak priznaje da cjelokupni briselski stroj za donošenje pravila može imati slijepe točke. Poticaji da se regulativa nastavi dodavati umjesto da se oduzima te nedostatak razumijevanja iz prve ruke o tome kako startupi rade djelomično su odgovorni za trenutni problem.

Takvi učinci već postoje u drugim dijelovima regulatornog nasljeđa EU-a, naravno, od sveobuhvatnog zakona o privatnosti podataka GDPR-a kao i novih pravila usmjerenih na tvrtke pazikuće poput Applea ili Meta Platformsa. Kazne u milijardama nisu umanjile dominaciju big techa. Dobro je imati stroža pravila o ponašanju protiv tržišnog natjecanja i nepravilnoj upotrebi osobnih podataka, ali dolaze s kompromisima u široj tehnološkoj utrci.

Ako su pravila umjetne inteligencije posebno zabrinjavajuća za takve kao što je Mazzini, to je zato što je tehnologija u svom sadašnjem obliku tek u povoju za razliku od društvenih medija ili e-trgovine, uz visoke geopolitičke i ekonomske uloge zbog kojih je još važnije da se "regulira vrlo promišljeno", kaže.

Gornji grafikon pokazuje kako SAD dominira prikupljanjem sredstava rizičnog kapitala, posebno u umjetnoj inteligenciji, gdje je dvije trećine sredstava otišlo u državu od 2022. godine. Najviši dužnosnici poput Marija Draghija uzburkali su vode izjavom kako EU regulira dok drugi inoviraju i da je gospodarstvu regije potrebno povećanje produktivnosti koju UI može pružiti. Čak i pesimistične procjene da bi tehnologija na kraju mogla dodati samo jedan posto rasta BDP-a i dalje bi je činile vrijednom, posebno u vrijeme kada se njemačko gospodarstvo smanjuje.

Bilo bi nepravedno otpisati Zakon prije nego što se u potpunosti provede. Tamlin Bason iz Bloomberg Intelligencea smatra da rizik od kazni neće biti dovoljan da odvrati kratkoročna ulaganja u umjetnu inteligenciju, a Roberto Viola, visoki dužnosnik Komisije, rekao je FT-u prošlog mjeseca da će Zakon o umjetnoj inteligenciji pomoći inovacijama i pružiti "dovoljno prostora" za eksperimentiranje.

No ravnoteža između štete i koristi još se može poboljšati. Jedna od ideja mogla bi biti pomoć manjim tvrtkama u podnošenju financijskog tereta troškova usklađivanja i pružanje alata koji bi pomogli zabrinutim kupcima da postanu "pismeni za zakon o UI-ju", smatra Tobias Haar, glavni savjetnik u njemačkom startupu Aleph Alpha.

Ako to ne uspije, druga bi ideja mogla biti nametanje klauzule o ograničenju ili datuma isteka pravila koja se bave brzom tehnologijom. Ako big tech svoja očekivanja oko UI-ja mora preslikati na burzu, možda bi i regulatori trebali stati i malo udahnuti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar