PBZ i Allianz ne slažu se s prijedlogom isplate dividende Arena Hospitality Grupe

Društva za upravljanje mirovinskim fondovima PBZ Croatia osiguranje i Allianz ZB ne slažu se s prijedlogom isplate dividende Uprave Arena Hospitality Grupe. Naime, putem Zagrebačke burze podnijeli su protuprijedlog na prijedlog Uprave o isplati dividende u iznosu od 0,75 eura po dionici.

Točnije, PBZ Croatia osiguranje, koji je vlasnik 8,6 posto temeljnog kapitala Društva, predlaže dividendu od 1,65 eura, dok Allianz ZB, kao vlasnik 13,8 posto temeljnog kapitala Društva, predlaže dividendu od 1,19 eura.

Oba društva za upravljanje mirovinskim fondovima taj protuprijedlog baziraju na obrazloženju da Arena Hospitality Grupa ima snažnu bilancu, stabilnu likvidnosnu situaciju i da isplata veće dividende ne bi značajnije ugrozila financijsku stabilnost Grupe.

Prijedlog dividende od 0,75 eura po dionici u apsolutnom iznosu predstavlja svega 3,8 milijuna eura, odnosno dividendni prinos od 2,5 posto u odnosu na zaključnu cijenu dionice krajem 2023. godine. Prilikom objave godišnjih rezultata i prijedloga dividende, uputio sam kritiku na prijedlog o isplati dividende, no ne zbog visine dividende, već zbog činjenice da smatram kako Arena Hospitality Grupa, u trenutnoj financijskoj situaciji, ne bi uopće trebala isplaćivati dividendu.

Ima li protuprijedlog smisla?

Arena Hospitality Grupa je po mom mišljenju izrazito zadužena kompanija mjerena omjerom neto duga i EBITDA-e koja prelazi brojku od šest, točnije 6,4×. Dodatna otegotna okolnost činjenica je da u industriji turizma, EBITDA ima minoran značaj s obzirom na to da se radi o kapitalno intenzivnoj industriji u kojoj na kapitalne investicije za održavanje dugotrajne imovine odlazi značajan iznos novčanih sredstava.

S tim u vidu, smatram da bismo uspješnost i profitabilnost turističkih kompanija trebali mjeriti primarno kroz prizmu izvještaja o novčanom tijeku, odnosno sposobnosti generiranja slobodnog novčanog tijeka pojedine kompanije.

Brojke objektivno pokazuju da pored spomenute značajne zaduženosti kompanije, Arena Hospitality Grupa godinama unazad nije uspjela ostvariti pozitivan slobodan novčani tijek. Naime, u svakoj od promatranih šest godina, Društvo je imalo kapitalne izdatke koji su nadmašili iznos operativnog novčanog tijeka. Doduše, moglo bi se diskutirati o tome da je Arena Hospitality Grupa u posljednjih nekoliko godina prolazila kroz značajan razvojni kapitalni ciklus u kojem je dobar dio novčanih sredstava uložen u podizanje kategorizacije i kvalitete smještaja, a ne isključivo u održavanje, i kako je za očekivati da se ta brojka kapitalnih izdataka u budućnosti smanjiti.

Međutim, također je bitno razumjeti i činjenicu da je godišnji iznos amortizacije Društva u 2023. godini iznosio značajnih 18,4 milijuna eura i upravo taj iznos predstavlja jednu poprilično preciznu procjenu o trošenju imovine na godišnjoj razini, odnosno iznosu koji je potrebno redovito ulagati kroz kapitalne izdatke kako bi se zadržala kvaliteta imovine, odnosno smještaja.

S obzirom na to da Arena Hospitality Grupa još uvijek nije dostigla iznos od 30 milijuna eura operativnog novčanog tijeka i teško će ga značajnije nadmašiti u doglednoj budućnosti, vodim se pretpostavkom da kompaniji u budućem razdoblju ostaje svega između 10 do 15 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka godišnje. Naravno, uz pretpostavku da Društvo neće imati novih razvojnih kapitalnih izdataka, poput na primjer onoga koji je stopiran zbog zaduženosti i visokih cijena gradnje, a to je ulaganje u Hotel Rivieru u Puli.

Pritisci na novčani tijek nastavljaju se

Čak ni tih preostalih 10 do 15 milijuna eura slobodnog novčanog tijeka neće biti dovoljno da se pokrije iznos financijskih obveza koje dospijevaju tijekom 2024. godine u iznosu od oko 31 milijun eura, odnosno 24 milijuna eura obveza koje dospijevaju na naplatu u 2025. godini. Tehnički, to znači da će kompanija biti prisiljena značajnije smanjiti kapitalne investicije u održavanje i razvoj ili se pak dodatno zadužiti, što bi moglo biti pogubno u ovoj već pozamašnoj izloženosti kreditima. Da, Društvo ima imovine u bilanci čija je fer vrijednost podcijenjena, no vjerujem da prodaja imovine nije strateški cilj Društva, niti vlasnika, a poglavito ne kako bi se tom prodajom namirivali dugovi.

Nije naodmet spomenuti kako Društvo u ugovorima o kreditu ima definirane i financijske kovenante koji se vežu upravo na spomenuti omjer neto duga i EBITDA-e, između ostalog. Društvo je čak bilo i prisiljeno ispregovarati s bankama nešto drugačije uvjete kako bi se kovenanti primjenjivali isključivo na pravni subjekt koji se nalazi u Hrvatskoj i koji ima nešto nižu zaduženost (3,8× omjer neto duga i EBITDA-e) u odnosu na konsolidiranu zaduženost cjelokupne Grupe. Činjenica je da se Društvo nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji i veće tržišne turbulencije poput lošeg vremena i podbačaja turističke sezone mogle bi ozbiljno ugroziti financijsku stabilnost koja je u ovim trenucima još uvijek pod kontrolom.

Na osnovu svega navedenog, smatram kako je od izrazite važnosti za Društvo prudentno upravljanje novčanim sredstvima u razdobljima koja slijede te da je protuprijedlog društava za upravljanje mirovinskim fondovima u potpunosti neutemeljen i nije u najboljem interesu dioničara, odnosno vlasnika Društva.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar