Mada je tržište kapitala u Hrvatskoj sumorno, postoji par svijetlih primjera razvoja samog tržišta. Fondovi čijim se udjelima ili dionicama trguje na burzi – poznati pod skraćenicom ETF (od eng. exchange-traded fund) – svojevrstan su hibrid dionica i klasičnih uzajamnih investicijskih fondova, a već su nekoliko godina prisutni i kod nas.
ETF-ovi olakšavaju ulaganje u neke vrste imovine koje malim ulagačima često nisu baš lako dostupne, bilo da se radi o zlatu, obveznicama, blagajničkim zapisima, terminskim ugovorima ili nečem sasvim drugom. Zagrebački Intercapital u ponedjeljak je predstavio Euro Money Market ETF, novi novčani fond za kojeg tvrde da ima očekivani neto prinos od 3,65 posto godišnje.
Od 2021. godine pa do danas trgovanje ETF-ovima na hrvatskom tržištu se na godišnjoj razini gotovo udvostručilo. Trenutno je udio trgovanja ETF-ovima u ukupnom dioničkom prometu 4,4 posto, dok je u 2021. i 2022. bio ispod tri posto. Kad to usporedimo s nekim stranim burzama, poput njemačke i francuske, taj je udio u Hrvatskoj viši što potvrđuje da su ti fondovi dobro prihvaćeni kao oblik investicije.
Doduše, kad se usporedimo s najrazvijenijom burzom, onom iz Sjedinjenih Američkih Država, tada je taj udio sedam puta niži nego na američkom tržištu. ETF-ovi koji prate slovenski i hrvatski dionički indeks prilično su nadmašili paneuropski indeks STOXX600 od samog osnivanja. Isto tako, nedavno uvedeni ETF na rumunjsko tržište kapitala nadmašio je kretanje šireg europskog indeksa.
Bloomberg, ZSE, BBA Analytics
Usporedi li se ciljani prinos novog ETF-a i alternative poput kamatne stope na oročene depozite vidimo da ETF nudi puno bolji potencijalni prinos, ali uz naznaku da se ipak radi o rizičnijem proizvodu nego što je to klasična oročena štednja. Ulaganjem u ETF investitor će se izložiti kreditnim rizicima europskih zemalja što u doba geopolitičkih i makroekonomskih volatilnosti može prouzrokovati jače oscilacije u kretanju cijene fonda.
Bloomberg, BBA Analytics
Doduše, gledano po kreditnim rejtinzima novi ETF će ulagati u najmanje rizične europske zemlje te će prosječni rejting biti AA+ kada se sagleda cijeli portfelj ulaganja. Fond će pokušati prebaciti referentni €STR indeks, odnosno kratkoročnu eursku stopu koja odražava neosigurane prekonoćne troškove zaduživanja u eurima za banke u eurozoni, a trenutno iznosi 3,9 posto.
Udio svih ETF-ova trenutno iznosi svega 0,04 posto ukupne tržišne kapitalizacije na domaćoj burzi. Dio visoke razine depozita u Hrvatskoj mogao bi se preliti u ovaj oblik ulaganja, no zbog niske razine financijske pismenosti te nezainteresiranosti građana prema tržištu kapitala ne očekujem da će doći do značajnijeg rasta tržišne kapitalizacije ETF-ova. Treba spomenuti da su i kamatne stope na oročenje počele značajnije rasti, što dodatno sprečava potencijalne investitore da alociraju dio sredstava s bankovnih računa prema burzi.
Bloomberg, HNB. BBA Analytics
.webp){kind=icon}
