Kako električna vozila (EV) postaju sve prisutnija diljem Europe, troškovi punjenja sve su važnija tema za vozače. Cijene na javnim punionicama mogu se drastično razlikovati, pa su tako na Islandu među najnižima u Europi, dok su u Norveškoj višestruko skuplje. No zanimljive razlike primjećuju se i bliže nama. U Hrvatskoj su troškovi punjenja umjereni i usporedivi s europskim prosjekom, dok u Sloveniji vozači plaćaju među najvišim cijenama na kontinentu.
Podaci korišteni u ovom istraživanju dolaze iz Europskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO), koji prati i analizira tržište elektromobilnosti.
Kako bi se osigurala usporedivost podataka, istraživanje je standardizirano na osnovi tipičnog DC brzog punjenja za Teslu Model 3, drugo najpopularnije električno vozilo u Europi nakon Modela Y. Simulirano punjenje trajalo je 25 minuta, što je dovoljno za punjenje baterije od 10 do 80 posto, a cijene su prikupljene izravno od operatora punionica.
Čitaj više
Hoće li bankrot Northvolta izazvati 'kratki spoj' u europskoj zelenoj tranziciji?
Bankrot Northvolta izazvao kratki spoj u europskoj industrijskoj strategiji.
27.11.2024
Kinezi polako, ali sigurno, osvajaju tržište luksuznih vozila u Europi
Nakon vala pristupačnih EV-ova, kineski proizvođači sada ciljaju na luksuzni segment u Europi.
28.10.2024
Juraj Šebalj: 'Kina želi zagorčati život ostalim proizvođačima automobila'
Kineski proizvođači električnih automobila privukli pažnju na Sajmu automobila u Parizu.
17.10.2024
Prpić: Elektrifikacija autoindustrije ostvariva je, a hibridi su skupa izmišljotina
Pad potražnje za električnim vozilima usporava tranziciju u Europi i SAD-u, dok Kina bilježi rast.
04.10.2024
Island – raj za vozače električnih vozila
Kada pomislimo na Island, možda prvo zamišljamo predivne krajolike, gejzire i vulkane. No za vozače električnih vozila, Island nudi još jedan razlog za divljenje – najniže cijene punjenja u cijeloj Europi.
Primjerice, punjenje Tesle Modela 3 na Islandu stoji 2,89 eura na 100 kilometara. To znači da ćete u ovoj maloj otočnoj zemlji za struju platiti manje nego što biste tamo platili šalicu kave.
Ta povoljna cijena rezultat je obilja obnovljivih izvora energije, osobito geotermalnih i hidroelektrana. Zahvaljujući tome, Island nije samo primjer ekološke održivosti, već i financijske isplativosti vožnje EV-ova.
Portugal slijedi Island s cijenom od 3,18 eura na 100 kilometara, dok je Finska treća na popisu s troškom od 4,63 eura, što je također među najnižim troškovima punjenja u Europi.
Visoki troškovi punjenja
S druge strane, Norveška i Slovenija ističu se kao najskuplje zemlje za punjenje EV-ova. U Norveškoj, koja ima jedan od najvećih udjela električnih automobila u Europi, cijena punjenja na 100 kilometara doseže čak 18,93 eura, što je gotovo šest puta više nego na Islandu.
Slovenija je odmah iza Norveške s cijenom od 17,02 eura, međutim kolege iz Slovenije navode kako su cijene znatno niže.
Troškovi u Estoniji također su visoki, dosežući 9,99 eura na 100 kilometara, čime je ta zemlja među najskupljima u regiji. Razlike u cijenama rezultat su visokih poreza i troškova mreže, kao i ograničene dostupnosti jeftinijih obnovljivih izvora energije u nekim regijama.
Zlatna sredina
Za vozače u Hrvatskoj situacija je nešto povoljnija. Cijena punjenja električnog vozila iznosi 8,89 eura na 100 kilometara, što stavlja Hrvatsku u zlatnu sredinu kada je riječ o europskim standardima. Ova cijena je usporediva s troškovima u Njemačkoj (8,93 eura) i Danskoj (8,81 eura), a daleko niža nego u susjednoj Sloveniji. Iako Hrvatska možda nije poznata po masovnoj upotrebi EV-ova, mreža javnih punionica raste, a očekuje se daljnji pad cijena s povećanjem broja korisnika i investicija u infrastrukturu.
Danska se, unatoč svojoj obnovljivoj energiji, i dalje nalazi među zemljama s umjerenim troškovima punjenja, dok Njemačka također dijeli sličan rang zbog svoje široke EV infrastrukture i visokih mrežnih naknada.
Premda još ne znamo točan broj u 2024. godini, tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je prodano rekordnih 1618 novih električnih vozila, a ukupno ih je registrirano više od 6417, uključujući uvezena vozila. Uz rast domaće upotrebe, procjenjuje se da Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci posjeti više od 70 tisuća vozača električnih automobila. Sve više hotela, restorana i turističkih objekata prepoznaje tu potrebu te danas više od dvije tisuće lokacija nudi punionice za električna vozila.
U skladu s raznolikim cijenama diljem Europe, južna Europa, uključujući zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske, pokazuje značajne varijacije u troškovima punjenja. Na primjer, u Španjolskoj možete napuniti svoj automobil za 7,11 eura, dok u Italiji ta cijena skače na 9,12 eura. Grčka i Malta su u istoj kategoriji s troškom od 9,83 eura, što ih svrstava u nešto skuplje zemlje za punjenje električnih vozila u regiji.
Što stoji iza razlike u cijenama?
Stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora – izvore energije, porezne politike, troškove mreže i uvoz goriva. Zemlje poput Islanda i Portugala, koje se oslanjaju na obnovljive izvore, mogu ponuditi niže cijene zbog manje ovisnosti o fosilnim gorivima.
S druge strane, zemlje poput Norveške, Njemačke i Slovenije, unatoč visokom standardu i razvijenoj infrastrukturi, imaju veće troškove zbog poreza i mrežnih naknada.
Ključna uloga infrastrukture u razvoju e-mobilnosti
Nizozemska prednjači u Europi s više od 154 tisuće javnih punionica, dok Njemačka i Francuska prate s po više od 125 tisuća lokacija. Hrvatska, iako nije ni blizu tih razmjera, bilježi ubrzani rast mreže punionica. Zbog sve većeg broja električnih vozila i turističkog prometa, posebice tijekom ljetnih mjeseci, razvoj infrastrukture postaje prioritet. Broj javnih punionica raste u sklopu hotelskih kompleksa, benzinskih postaja i trgovačkih centara, što ne samo da olakšava putovanje domaćim vozačima, već zadovoljava i potrebe stranih posjetitelja.
Europa danas broji više od četiri milijuna električnih vozila, a taj se broj svakodnevno povećava. Očekuje se da će daljnje ulaganje u infrastrukturu s padom troškova energije i napretkom tehnologije stabilizirati cijene punjenja u budućnosti. Time bi vožnja električnih vozila postala još pristupačnija, praktičnija i privlačnija za širu populaciju, dodatno potičući tranziciju prema održivoj mobilnosti.