Zelena ekonomija u Europskoj uniji u deset je godina otvorila 2,2 milijuna radnih mjesta. Prema podacima Eurostata, broj zaposlenih u tom dijelu gospodarstva porastao je s 3,6 milijuna u 2014. na 5,8 milijuna u 2023. godini.
Eurostat navodi da je zaposlenost u tom razdoblju rasla u prosjeku 5,5 posto godišnje. U odnosu na 2022. godinu, kada je u zelenoj ekonomiji radilo 5,6 milijuna ljudi, zaposlenost je u 2023. porasla za 4,2 posto.
U zelenu ekonomiju ubrajaju se djelatnosti povezane sa zaštitom okoliša i upravljanjem resursima. To uključuje gospodarenje otpadom i otpadnim vodama, ali i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost u gradnji te upravljanje prirodnim resursima.
Na kraju 2023. ekonomski učinak zelene ekonomije u EU iznosio je 1,33 milijarde eura, što je bio godišnji rast od 4,3 posto. U odnosu na 2014. godinu, kada je vrijednost proizvodnje iznosila 680 milijuna eura, riječ je o gotovo dvostruko većem iznosu.
Rast vrijednosti ekonomske proizvodnje u zelenoj ekonomiji | Eurostat
Najveći doprinos rastu zaposlenosti dao je segment čistog zraka i energije. Broj radnih mjesta u toj skupini porastao je s 0,6 milijuna u 2014. na 1,0 milijun u 2023. godini, što je rast od 70 posto. U taj segment ulaze obnovljivi izvori energije, proizvodnja električnih automobila te povezane usluge i oprema.
Snažno je rastao i sektor gospodarenja otpadom i oporabe materijala, gdje je broj zaposlenih povećan s 0,9 milijuna na 1,3 milijuna, odnosno za 34 posto. U upravljanju otpadnim vodama broj zaposlenih porastao je s 0,4 milijuna na 0,6 milijuna, što je rast od 37 posto.
Eurostat navodi i da je zelena ekonomija između 2014. i 2022. rasla brže od ukupnog gospodarstva, i po zaposlenosti i po bruto dodanoj vrijednosti. Među razlozima rasta u ovom segmentu izdvajaju se i više cijene energije posljednjih godina, koje su potaknule ulaganja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost u gradnji.
.webp){kind=icon}
