Kod umjesto IBAN-a: Kako funkcionira globalni sustav hawala?

Kada su uhitili vozača kamiona na jednom odmaralištu u Bavarskoj, carinski službenici u vozilu su pronašli dvije plastične vreće pune stotina tisuća eura u novčanicama.

Vozač je rekao da je novac namijenjen žrtvama potresa u Turskoj i da mu je rečeno da ga preda na državnoj granici. Nije poznavao muškarce koji su mu dali 10.000 eura za gorivo i hranu niti zašto su mu toliko platili za put koji traje tek nekoliko dana.

Njemački financijski regulator sumnja da je on bio kurir za hawalu, ogroman podzemni sustav plaćanja čije ga funkcioniranje van regulatornih kontrola čini otvorenim za zloupotrebu od perača novca i pojedinaca koji financiraju terorizam.

Prošle je godine već u racijama u zračnim lukama i odmaralištima zaplijenjeno nekoliko desetaka milijuna eura, a vlasti pojačavaju svoju dugogodišnju borbu proziv sustava koji je u proteklih deset godina dobio na popularnosti zbog porasta migracija. U posljednjem potezu, regulatori su angažirali tradicionalne banke da im pomognu ograničiti raširenost sustava hawala i promijeniti reputaciju države kao sigurne luke za prljavi novac.

"Kada pogledate koliko je snažan pritisak na banke da drže sustave plaćanja čistima i koliko malo se promijenilo kada je u pitanju hawala, sigurno je ispravno da se vlasti na ovo koncentriraju," kaže Ulrich Göres, bivši čelnik za financijske zločine u Deutsche Banku koji sada savjetuje kompanije o tome kako spriječiti pranje novca.

Hawala je najpoznatiji od niza neformalnih sustava prijenosa novca. To može biti jedini način na koji izbjeglice mogu nastaviti slati podršku obiteljima koje su ostavili za sobom. Zemlje poput SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva pokušali su pronaći načine da ovaj sustav stave pod kontrolu regulatora, a rezultati su bili osrednji. U Njemačkoj je ovaj sustav ilegalan, ali čak i vlada priznaje da je u nekim situacijama gurala glavu u pijesak.

Bloomberg

Evo kako ovaj sustav funkcionira danas: netko tko živi u Berlinu želi poslati 10.000 eura svom ocu u Pakistanu. Putem takozvanog marketinga usmenom predajom pronalazi posrednika u Njemačkoj, recimo vlasnika dućana s mobitelima, i predaje mu gotovinu. Posrednik, poznat kao hawaladar, mu daje kod i svom kontaktu u Pakistanu nalaže da isplati novac kada otac taj kod i pokaže.

Transferi su jeftini, brzi i često ne uključuju postavljanje previše pitanja. Hawaladari unaprijed naplaćuju naknadu ili zarađuju na deviznom tečaju. Financije knjiže kada se transferi vrate u Njemačku, slanjem dobara i gotovine ili preko drugih transakcija. Klijentima zakon ne pomaže, što znači da sustav uvelike ovisi o reputaciji - ili strahu od odmazde u slučaju da su klijenti kriminalci.

Ujedinjeno Kraljevstvo jedna je od zemalja koja je pokušala stvoriti prostora za ovu industriju u svijetu mainstream financija. Nedavno je u toj zemlji rečeno kako kriminalci ove neformalne usluge transfera koriste kako bi svake godine oprali oko 2 milijarde funti.

U SAD-u se operatori moraju registrirati pri jednoj jedinici u ministarstvu financija te slijediti pravila za kontrolu, kao i zakone saveznih država. Njemačka, koja ima tisuće agenata za Western Union, MoneyGram i druge tvrtke za plaćanja, ne dopušta ovaj sustav budući da njegovi korisnici nisu identificirani.

Njemačke vlasti 2019. su godine identificirale kako kroz neformalne sustave prijenosa novca godišnje prođe oko 200 milijardi dolara. Za usporedbu, službeno zabilježeni prijenosi prema zemljama niskih i srednjih prihoda te su godine iznosili 548 milijardi dolara, pokazuju podaci Svjetske banke.

"To je zaista puno," kaže Birgit Rodolphe, visoka dužnosnica u njemačkom financijskom regulatoru BaFin, govoreći o obujmu transakcija putem sustava hawala. "Iznosi koje vidite mogu se činiti malenima, ali obujam transakcija to sigurno nije."

BaFin je, zajedno s njemačkom krim policijom i regulatorom za borbu protiv pranja novca, ključan igrač u ovom stezanju obruča. Ranije ovog mjeseca, više od 350 policajaca i drugih dužnosnika posjetilo je zlatare i vlasnike dućana u nekoliko njemačkih gradova kako bi provjerili jesu li oni sudionici u ovom sustavu, rečeno je iz policije u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Upravo u toj pokrajini odvijaju se najžešće borbe protiv ilegalnih transfera.

Bloomberg

Njemačka je već dugo meta prljavog novca i sredstava za terorizam, zbog svoje povezanosti u globalnoj trgovini i raširene upotrebe gotovine. Međunarodni regulator kritizirao je zemlju 2022. godine zbog nedostatne koordinacije između više od 300 vlasti odgovornih za borbu protiv pranja novca, a upravo hawalu su izdvojili kao sustav gdje postoji najviše prostora za napredak.

U svojem najnovijem pokušaju ograničavanja ovog sustava, vlasti su pomoć zatražile od banaka u zemlji. Sastavili su povjerljivi popis savjeta koji bi industriji trebali pomoći zamijetiti znakove da njihovi klijenti sudjeluju u ilegalnim sustavim plaćanja, kažu izvori upoznati sa situacijom.

"Tvrtke moraju znati što trebaju tražiti," kaže Rodolphe. "Na primjer, ako klijent ima hipoteku koju otplaćuje netko drugi. Ali važna su i kretanja drugih vrsta imovine poput automobila, luksuznih dobara, kriptovaluta ili prepaid kartica. Sve što vam omogućava da novac prebacite s točke A u točku B."

Bloomberg

Ova borba intenzivira se u kontekstu nerijetko žestokih rasprava o migraciji i porasta krajnje desne stranke AfD. Njemačka je jedna od pet zemalja u kojima se ukupno nalazi oko trećine svjetskih izbjeglica, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda.

Taj porast broja izbjeglica znači i porast potražnje za neformalnim sustavim plaćanja, budući da je obiteljima izbjeglica često teško, skupo ili čak nemoguće doći do službenog financijskog sustava u svojim domovinama. Stvari dodatno komplicira činjenica da neki od njih žive u državama koje su pod sankcijama Zapada.

Bloomberg je razgovarao s nekoliko korisnika sustava hawala. Jedan od njih je Momo, Iranac iz Bonna koji je zatražio da ga se identificira samo prema nadimku jer zna da je hawala ilegalna. Kaže kako ovaj sustav koristi kako bi platio skrb svojem bratu s invaliditetom, koji živi u Iranu - jednoj od država kojima je Zapad uveo sankcije. Momo plaća jednom vlasniku trgovine oko 10 eura po transakciji. Iznos se potom prebacuje u iransku banku, gdje ima račun, a na kraju on prima poruku potvrde.

"Većina novca koji se prebacuje nije zarada za kriminalce niti mu je namjena financiranje terorizma," kaže Jonathan Ercanbrack, viši predavač u SOAS-u Sveučilišta u Londonu. "Prebacuje se iz više prozaičnih razloga kao što su prebacivanje novca obiteljima za preživljavanje ili za investiranje ili liječničke troškove."

Iz UN-a kažu kako je za smanjenje ekonomske nejednakosti ključno slanje novca obiteljima imigranata učiniti jeftinijim, a predlažu da se prilagode pravni i regulatorni okviri te da se stvori veća transparentnost i konkurentnost. Čak i iz njemačke vlade kažu kako su dopustili primateljima pomoći za Afganistan da koriste ovaj sustav kada je on jedini način da se spase životi ili provedu iznimno važni projekti.

Bloomberg

Rodolphe iz BaFina kaže kako bi humanitarne agencije ili UN u idealnom svijetu razmišljale o tome kako da postave vlastitog pružatelja usluge za isplate pomoći. Dodaje i kako hawalu koriste kriminalci koji često zarađuju na izbjeglicama.

Evo jednog od najnovijih primjera: prošle je godine bavarska policija uhitila nekoliko članova skupine koja je nudila plaćanja putem ovog sustava, a koja je također zaradila desetke tisuća eura krijumčarenjem Sirijaca u Njemačku. Također ih se sumnjiči za dvije otmice.

U jednom od najvećih slučajeva vezanih za hawalu koje je Njemačka dosad zabilježila, sud u Düsseldorfu osudio je petoricu muškaraca na zatvorske kazne do četiri godine i dva mjeseca 2021. godine. Upravljali su s više od 150 milijuna eura u isplatama, a opsluživali su i velike klijente i sirijske izbjeglice, pokazuju sudski spisi. Vođa skupine bio je zlatar koji je od naknada zaradio najmanje 1,44 milijun eura.

"Postoji samo šačica zemalja u svijetu u koje je izuzetno teško prebaciti novac," kaže Rodolphe. "Ali sve te zemlje visoko su rizične i zato postoji dobar razlog: rat, terorizam, trgovina drogom. Upravo zato su banke i sustavi plaćanja te države i napustili. Većina plaćanja tamo je problematična."