Njemačka želi postati vojna velesila. Ima li snage za to?

Novoizabrani njemački kancelar Friedrich Merz ovaj je tjedan osigurao koalicijski sporazum koji otvara vrata praktički neograničenom vojnom proračunu. No sada ga čeka znatno teži zadatak: pretvoriti Njemačku u vojnu silu dovoljno snažnu da odvrati Vladimira Putina, i to bez oslanjanja na potporu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Sporazum predstavlja sveobuhvatnu i povijesnu promjenu u njemačkom pristupu obrani. Uključuje osnivanje trajnog izvanproračunskog fonda i novog Nacionalnog vijeća za sigurnost.

Također potvrđuje čvrstu obvezu prema NATO-u, podrazumijeva značajnu nadogradnju njemačkih cyber kapaciteta i obavještajnih službi, kao i uvođenje mjera za pojednostavljenje javne nabave te bolje usklađivanje s Europskom unijom (EU).

Po prvi put nakon 1945. godine, Njemačka se obvezala izgraditi vojsku sposobnu braniti kako nacionalni teritorij, tako i teritorije saveznika.

"Njemačka je ponovno na pravom putu," izjavio je Merz nakon potpisivanja sporazuma. "Ispunit ćemo svoje obveze na području obrane."

No, kako to obično biva, lakše je to reći nego učiniti.

Njemački obrambeni i sigurnosni sustav rascjepkan je i opterećen birokracijom. Ključni projekti modernizacije suočeni su s brojnim kašnjenjima, a ozbiljni strateški propusti – poput odobravanja prodaje udjela u hamburškoj luci kineskim ulagačima – izazvali su zabrinutost u pogledu sposobnosti zemlje da se nosi sa sofisticiranim geopolitičkim protivnicima.

Pred Friedrichom Merzom težak je zadatak | Bloomberg

Skepticizam prema ponovnom naoružavanju duboko je ukorijenjen, osobito među mlađim generacijama koje nemaju gotovo nikakav dodir s vojnom službom.

Hitnost situacije dodatno naglašava činjenica da koalicija ima vrlo malo vremena za ostvarenje svog opsežnog popisa zadataka. Njemački dužnosnici upozoravaju da bi Rusija do 2029. mogla biti spremna za novi veliki rat, pa Berlin ima sve manje vremena da svoje strateške ambicije pretoči u stvarne sposobnosti i uspostavi vjerodostojnu silu odvraćanja od potencijalnog ruskog napada na neku drugu europsku zemlju.

Puno toga je na kocki

Ulog je iznimno velik. Ako Njemačka podbaci, riskira da postane najslabija karika europske sigurnosne arhitekture u razdoblju sve većih neizvjesnosti. Bruno Kahl, čelnik njemačke obavještajne službe BND, upozorio je da pravni i politički okvir zemlje zaostaje za saveznicima i partnerima u sposobnosti odgovora na sigurnosne prijetnje.

Za sada, ključni detalji njemačkih planova ostaju nepoznati. "Glavni parametri – budući broj pripadnika Bundeswehra, obvezni vojni rok i razina vojne potrošnje – nisu definirani, jer se o tim pitanjima nije mogla postići suglasnost," napominje profesor Joachim Krause, ravnatelj Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu.

Njemačka javnost protivi se ratu | Depositphotos

Uz prijetnju SAD-a da će smanjiti ili potpuno povući vojnu potporu Europi, jedno od najvećih izazova je pronaći dovoljno vojnika za raspoređivanje na istočno krilo NATO-a. Njemačka je obećala poslati pet tisuća vojnika u Litvu, a okupljanje tako velikog broja ljudi u kratkom roku nije nimalo lako, kaže Aylin Matlé, viša znanstvena suradnica u Centru za sigurnost i obranu Njemačkog vijeća za vanjske odnose (DGAP).

To odražava dublji problem. Bundeswehr se bori s izazovima oko regrutacije još od ukidanja obvezne vojne službe 2011. godine. Krajem 2024. godine, Njemačka je imala nešto više od 181 tisuću vojnika, što je lagani pad u odnosu na prethodnu godinu. Suprotno savjetima mnogih stručnjaka za obranu, koalicija je izjavila da za sada neće ponovno uvesti obvezni vojni rok.

Javnost protiv rata

Čak i kad bi to učinila, protivljenje ratu u javnosti moglo bi predstavljati ozbiljnu prepreku. U nedavnom ispitivanju javnog mnijenja FORSA/RTL, samo jedan od šest Nijemaca (i tek 9 posto mladih u dobi od 18 do 29 godina) izjavilo je da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju u slučaju ozbiljne prijetnje.

Štoviše, na posljednjim saveznim izborima, najpopularnije stranke među mladima od 18 do 24 godine bile su Die Linke, koja se čvrsto protivi vojnom jačanju, i AfD, poznata po svojoj blagonaklonosti prema Rusiji, prema podacima istraživačke skupine Forschungsgruppe Wahlen.

Unatoč tome, neki građani ipak odlučuju djelovati. Dennis, 30-godišnji poduzetnik iz Berlina koji je zamolio da se koristi samo njegovo ime zbog straha od odmazde prema njegovoj tvrtki, pridružio se vojnoj pričuvnoj službi nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.

Nakon samo tri tjedna obuke postao je Jäger, jedan od najnižih činova u Bundeswehru, te sada pomaže u odgovorima na katastrofe, uz nastavak osposobljavanja.

Dennis je odrastao u bivšem komunističkom dijelu Njemačke, a njegovi roditelji Rusiju doživljavaju kao izuzetno moćnu silu. Isprva su bili zabrinuti zbog njegove odluke da se prijavi u pričuvu, ali s vremenom su, kaže, počeli razumijevati njegove motive. Za Dennisa, koji vodi malu tvrtku i stvorio je život u Berlinu, odluka da služi vojsku bila je praktična.

"Naravno da sam svjestan da bih mogao poginuti, ali netko to mora učiniti. Imam kuću i obitelj ovdje, tako da ionako ne bih mogao otići. Mogu se barem potruditi biti koristan", zaključuje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar