Merz priprema Njemačku za revoluciju, kroji nova pravila

Europa je navikla na revolucije, ponajprije u drugoj polovici njemačko-francuskog dvojca, no sada su na redu inače racionalni i suzdržani Nijemci. Državu u idućim danima očekuju ključne odluke, jer će u donjem domu parlamenta započeti rasprava o tome hoće li se zbog povećanja obrambenih izdataka zaobići ozloglašeno fiskalno pravilo i donijeti odluka o infrastrukturnom fondu vrijednom 500 milijardi eura.

Na kocki su barem sigurnost, a preko nje i gospodarski oporavak posrnulog europskog ekonomskog motora. Mjerama bi se Njemačka ne samo zaštitila od ruskog revanšizma, već bi i gospodarski ojačala te se infrastrukturno modernizirala. No vruća tema uzburkava njemačku političku scenu, budući da predložene mjere zadiru u samo srce pacifističkog identiteta financijski odgovorne i gospodarski stabilne savezne republike.

Konačna odluka današnje rasprave bit će poznata početkom idućeg tjedna, ali najizgledniji budući kancelar i čelnik kršćanske unije CDU/CSU Friedrich Merz već je prije povijesnog glasovanja poručio da povlačenja neće biti: "S obzirom na prijetnju našoj slobodi i miru na našem kontinentu, naša obrana mora biti usmjerena na to da učinimo sve što je potrebno."

Utrka s vremenom

I upravo će to Merz morati učiniti ako u idućim danima kroz parlament želi progurati jednu od najopsežnijih fiskalnih i proračunskih reformi od ujedinjenja Njemačke, i to prije 24. ožujka, kada će parlament zasjedati u novom sazivu.

Prijedlog uz kršćansku uniju podržavaju samo socijalisti iz SPD-a, dok takozvani "crni vitez" njemačkih konzervativaca, kako nazivaju Merza, u posljednji trenutak pokušava pridobiti i stranku Zelenih. Iako su Zeleni još jučer tvrdili da neće podržati planove CDU/CSU-a i SPD-a, ako se pokaže da je riječ o pregovaračkoj taktici, ad hoc koalicija mogla bi još prije razjedinjavanja glasova u novom parlamentu osigurati dvotrećinsku većinu potrebnu za ustavne promjene.

O tome koliko su sporne predložene fiskalno-obrambene promjene najbolje svjedoči pokušaj blokade krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja je prije nekoliko dana podnijela hitan zahtjev ustavnom sudu kako bi spriječila parlamentarnu raspravu. Ako Merz ne uspije progurati reforme kroz "stari" parlament, to će u novom sazivu biti gotovo nemoguće – AfD i stranka Ljevica zajedno imaju više od trećine glasova, a obje se protive reformi zaduživanja.

 

Rasprava o tome što znači biti Nijemac

Ulog je ogroman u trenutku kada se nazire kraj rata u Ukrajini, koji bi mogao potvrditi rusko vodstvo u osvajačkim metodama i ohrabriti je u ekspanzionističkim planovima. Europa, uključujući Sloveniju, pomno promatra kako će se Njemačka, ekonomsko i političko srce Unije, prilagoditi kriznim okolnostima. Pitanje ukidanja takozvane "kočnice duga" i osnivanja posebnog fonda, kojim bi država u idućem desetljeću osigurala modernizaciju notorno zastarjele infrastrukture i ubrzanu militarizaciju, stoga nije samo pitanje složene političke aritmetike.

Bundestag će, prema procjenama ekonomskih i političkih analitičara te poduzetnika, odlučivati o samoj biti Njemačke i njenog identiteta. Predložene promjene predstavljaju dvostruki presedan: povećanje obrambene potrošnje znači prekid tradicionalne pacifističke politike Njemačke, dok bi ukidanje ograničenja državnog zaduživanja značilo odmak od ordoliberalne ekonomske doktrine.

"Pacifistička pozicija je Njemačkoj bila nametnuta izvana nakon Drugog svjetskog rata i postala je dijelom njemačkog poslijeratnog identiteta", kaže politolog Jure Požgan. Iako su pacifizam prvenstveno oblikovale političke i ekonomske elite, a tek potom građani, promijenjene sigurnosne okolnosti u Europi sada mijenjaju javno mnijenje u korist povećanih vojnih izdataka.

Dok je veliko pitanje podržavaju li promjene u državnoj potrošnji dvije trećine zastupnika, s druge strane Merzove reforme podupiru čak dvije trećine Nijemaca. Osim javnosti, promjene od Berlina zahtijeva i realna politika: "Ublažavanje fiskalne discipline nužno je ako se Njemačka želi prilagoditi trenutačno povećanoj potrebi za dodatnim naoružanjem, što zahtijevaju rat u Ukrajini i najavljeno povlačenje sigurnosnih jamstava SAD-a", objašnjava sugovornik.

Međutim, riječ je o dubljim pomacima jer je Njemačka još prije rata u Ukrajini na geopolitičkoj razini pokušavala igrati aktivniju ulogu, smatra poznavatelj. Radilo se o sudjelovanju u civilnim i poslijekonfliktnim međunarodnim misijama, osobito u okviru EU-a, ističe. "Istina je, međutim, da se to nije odnosilo na vojnu intervenciju", precizira njezin različiti pristup prije i nakon ruskog upada na europski teritorij.

Kovač: Ne potrošnja, već Schröderove reforme

Prijedlog fonda predviđa njegovo uključivanje u ustav, jer bi se samo tako mogla izbjeći ograničenja duga koja sprječavaju rast strukturnog deficita iznad 0,35 posto BDP-a. Krediti za ulaganja u obranu mogli bi prijeći i jedan posto BDP-a, što u kontekstu trenutačnog stanja njemačkog gospodarstva znači oko 45 milijardi eura.

No čak i ako se složeni Merzov plan s mnoštvom pokretnih dijelova ostvari, Njemačku ipak čekaju teška vremena, predviđa predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Mitja Kovač. "Odstupanje od ordoliberalne ekonomske politike dugoročno ne znači ništa dobro", upozorava, jer država, prema njegovu mišljenju, zbog gospodarske krize treba drugačije reforme – strukturne. "Državna potrošnja neće riješiti sistemske probleme gospodarstva koji zahtijevaju bolne institucionalne reforme, slične onima iz Schröderove agende", objašnjava stručnjak, posebno ističući deregulaciju.

S njim se slaže i kolega ekonomist Matej Lahovnik, koji sumnja u opravdanost oživljavanja kejnzijanske politike povećanja rashoda za obranu nauštrb većeg deficita i zaduživanja. Vlada očekuje da će time potaknuti obrambenu industriju i gospodarski rast, no to je upitno.

Ne mijenjaju se samo njemački identitet i model državnog financijskog upravljanja, već i njemački poslovni model, koji je dosad počivao na kombinaciji jeftinih energenata i izvoza u Kinu, smatra Matej Gosar, viši upravitelj imovine u NLB Skladima. "Taj se model iscrpio i njegov povratak nije realan", tvrdi.

Dodaje da njemačka tradicija u razdobljima gospodarskog rasta ima brojne prednosti, poput zdravih javnih financija, umjerenog rasta cijena i očuvanja cjenovne konkurentnosti izvoznog sektora. No s druge strane, to može imati negativan učinak u kriznim vremenima, osobito na pravovremenost i opseg fiskalnog odgovora, smatra stručnjak.

Njemačka se danas nalazi u nezavidnoj ekonomskoj situaciji, djelomično i zbog toga što su ograničenja zaduživanja poticala štednju na državnim investicijama, osobito u infrastrukturu, kaže stručnjak.

S time se slaže i Požgan, koji ističe da je Njemačka već nekoliko godina u recesiji te da su joj hitno potrebna ulaganja u infrastrukturu i dodatna sredstva za zeleni prijelaz. Uz to, naglašava šire, geopolitičke implikacije: "Ako želi i dalje igrati vodeću ulogu u EU-u, mora se bolje prilagođavati okolnostima." Najavljene promjene prvi su jasan znak takvih namjera, smatra politolog.

Gosar smatra da plan potrošnje može potaknuti rast, a da pritom ne ugrozi održivost javnih financija. "Tržišta, kako dionička tako i obveznička, pozitivno su reagirala na najavljene mjere, što ukazuje na veliku vjerojatnost njihove provedbe i primjerenost njihova opsega i vrste", objašnjava.

 

Pogled na kretanje referentne 10-godišnje njemačke obveznice pokazuje da se očekivani prinos u posljednjem tjednu povećao za više od 40 baznih bodova, na oko 2,9 posto. Njemačko tržište obveznica doživjelo je najveću tjednu rasprodaju od 90-ih godina prošlog stoljeća nakon Merzove najave da će učiniti sve što je potrebno, piše Financial Times. "Povećane prinose njemačkih državnih obveznica u ovom slučaju ne treba shvaćati kao nešto negativno", smatra upravitelj imovine, jer je istovremeno krivulja prinosa postala strmija, što upućuje na očekivanja gospodarskog oporavka.

Castagne: Nemamo drugog izbora

Čak i ako se riskantan, ali strateški smišljen Merzov plan ostvari, Gosar upozorava da je iluzorno očekivati da će samo dodatna potrošnja riješiti sve probleme njemačkog gospodarstva, osobito one u automobilskoj industriji. No najavljene mjere i jačanje obrambene industrije mogli bi njemačkom gospodarstvu dodati oko jedan postotni bod rasta, što je itekako dobrodošlo, smatra upravitelj.

"Nisam veliki pobornik dodatne potrošnje", kaže direktor obrambene tvrtke Arex iz Šentjerneja Tim Castagne, podrijetlom Nijemac. "Ali u ovim vremenima nemamo drugog izbora nego povećati izdvajanja za obranu", objašnjava i dodaje da Njemačka ima značajan manevarski prostor jer je među najmanje zaduženim zemljama u EU-u. Nijemci u velikoj mjeri podržavaju povećanje izdvajanja za obranu, smatra, ali izražava zabrinutost da bi veći izazov mogli predstavljati planirani dodatni troškovi, osobito za infrastrukturu i zeleni prijelaz.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar