Svjetska trgovina je prethodnih nekoliko godina prošla kroz brojne promjene, šokove i previranja. Neki od njih su trgovinski ratovi i carine, uglavnom inicirani od strane predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u prvom mandatu i nastavljene u mandatu Joe Bidena.
Ali ono što je Donald Trump počeo raditi u drugom mandatu je neviđeno još od kraja 2. svjetskog rata. Veliki povratak carina kao državne ekonomske politike raskida sustav relativno slobodne svjetske trgovine razvijan od sredine 20-og stoljeća i vraća svijet unazad skoro sto godina.
Jedan od najkontroverznijih alata u arsenalu Donalda Trumpa su tzv. sekundarne carine. One se razlikuju od tradicionalnih carina jer se uvode zbog trgovinske razmjene s drugim državama koje ne provode politike kakve od njih zahtijeva SAD. Namijenjena su nametanju pritiska na strane države koje ne posluju u skladu s navodnim američkim ekonomskim interesima, ne vode vanjsku politiku s američkim geopolitičkim interesima i ne vode unutrašnju politiku u skladu s američkim zahtjevima.
Čitaj više

Trumpa može pobijediti samo kriza koju će izazvati
Trump radikalno mijenja društvenu, političku i ekonomsku matricu SAD-a. Od toga najveću političku štetu može imati od ekonomskih promjena koje uvodi, poglavito carina
12.03.2025

Počinje bratoubilački trgovinski rat između EU-a i SAD-a
Trgovina između SAD-a i EU-a najveća je na svijetu. Petina izvoza EU-a odlazi u SAD, a EU je za izvoz SAD-a podjednako važan kao Meksiko i Kanada.
06.03.2025

Trump opet prijeti 'sekundarnim carinama', bijesan je na Putina
Trump je rekao da je "bijesan" i "vrlo ljut" na Putina zbog dovođenja u pitanje legitimnosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao pregovaračkog partnera te je zaprijetio ograničenjima na "svu naftu koja izlazi iz Rusije".
31.03.2025

Trump 'sekundarnim carinama' stvara novo trgovinsko oružje
Trump prijeti "sekundarnim carinama" za zemlje koje kupuju naftu iz Venezuele.
25.03.2025
Trumpov pristup ekonomiji kombinirao zaštitu domaće industrije s globalnim političkim pritiscima, koristeći ekonomsku snagu SAD-a kao najvećeg tržišta na svijetu da bi ekonomskim pritiskom (uvođenjem carina) natjerao ostatak svijeta na određene geopolitičke i ekonomske ustupke.
Sekundarne carine su specifičan oblik ekonomskog pritiska - umjesto da se direktno oporezuju proizvodi iz određene zemlje, ove mjere ciljaju na zemlje koje uvoze te proizvode.
Time se ostvaruje da SAD ne mora biti direktan uvoznik iz država od kojih zahtjeva nešto nego može prijetiti trećim državama koje uvoze iz države od kojih SAD traži nešto zatvaranjem tržišta SAD-a za njihov izvoz.
Cilj ove strategije je izoliranje država koje krše određene političke i ekonomske norme te prisiliti međunarodne partnere na preispitivanje svojih trgovačkih i političkih odnosa s državama koje se percipiraju kao neprijateljske američkim interesima.
U praksi to znači da zemlja koja uvozi određene proizvode, kao naftu i plin, iz sankcionirane države onda može postati meta sekundarnih carina čak ako sama nije izravno sankcionirana. Ova taktika je osmišljena bi se povećao broj država koje su prisiljene birati između trgovinske suradnje s SAD-om ili s onima koji su meta sankcija. Kako je SAD najveći uvoznik na svijetu ekonomski udarac je potencijalno jako velik.
Kriminalci i bande iz Venezuele
Do sada je Trump zaprijetio tzv. sekundarnim carinama tri puta. Carinama od 25 posto na uvoz u SAD je zapriječeno svim državama koje uvoze naftu iz Venezuele. Kao razlog je navedeno da Venezuela "namjerno i prijetvorno" u SAD šalje kriminalce, članove bandi i nasilnike.
Ekonomija Venezuele je potpuno ovisna o izvozu sirove nafte. Sretna okolnost joj je to što se u njoj nalaze najveće zalihe na svijetu. Nekada je Venezuela bila veliki izvoznik i sirovine i prerađene nafte ali nakon što je nacionalizirala naftu industriju situacija se brzo pogoršala pa je danas uvoznik naftnih prerađevina kao što je gorivo. Zbog propadanja infrastrukture i postrojenja za preradu nakon nacionalizacije, Venezuela danas izvozi sirovu naftu a uvozi gorivo i sirovine.
Tijekom 2024. je sami SAD kupovao sirovu naftu iz Venezuela, i to još čini. Kompanija Chevronu unatoč sankcijama ima licencu izvozi iz Venezuele u SAD, ali to će pravo prestati 3. travnja. Ironično, upravo je SAD jedan od najvećih uvoznika sirove nafte iz Venezuele i najveći izvoznik naftnih prerađevina u Venezuelu.
Najveći uvoznik je ipak Kina, pa se prijetnja sekundarnim carinama odnosi primarno na nju. Zadnjih godina je oštro narastao izvoz sirovine nafte iz Venezuele u Indiju, jednu od rijetkih država kojima Trump još nije direktno prijetio carinama. Iz Europe je veliki uvoznik Španjolska, čime se na EU stavlja meta za uvođenje sekundarnih carina. Zadnji veliki uvoznik je Kuba, koja u Venezuelu šalje liječnike u zamjenu za redovite isporuke nafte.
Nuklearni program Irana
Pregovori između SAD-a i Irana o razvoju nuklearnih sposobnosti te države, za koje SAD tvrdi da kao rezultat imaju stvaranje nuklearne bombe a Iran tvrdi da su ciljevi nuklearnog programa isključivo civilni, se vode već desetljećima.
Pregovori oko nuklearnog programa Irana, potpisivanje sporazuma i kontrola izvršavanja je jedna od većih geopolitičkih preokupacija administracije u Washingtonu bar od početka ovog stoljeća. Trump je odlučio presjeći taj gordijski čvor. Zaprijetio je bombardiranjem i uvođenjem sekundarnih carina državama koje uvoze naftu i plin iz Irana ako ne pristanu na novi nuklearni sporazum, nakon što je Iran odbio direktno pregovarati s SAD-om bez sudjelovanja međunarodne zajednice.
Glavni uvoznik sirove nafte iz Irana je Kina, a drugi Indija. I jedna i druga država kompleksnom mrežom financijskih posrednika, prekrcajnih luka u trećim zemljama i "flote u sjeni" krše međunarodne sankcije a zauzvrat kupuju sirovu naftu po nižoj cijeni od tržišne. Prema nekim izvorima dio izvoza završava i u Europi. Iako geopolitički rivalu u regiji Bliskog Istoka, Turska je uvoznik nafte iz Irana zbog niže cijene.
Primirje u Ukrajini
Jedno od Trumpovih predizbornih obećanja je zaustavljanje rata u Ukrajini, i to unutar 24 sata. Naravno, takvo što je bilo moguće samo u glavi nekog zaluđenog MAGA Trump fanboyja. Trump se kasnije branio da nije bio ozbiljan kada je to rekao.
Očito frustriran sporošću pregovora o primirju, Trump je zaprijetio Rusiji sekundarnim carinama tj. uvođenjem carina državama koje iz Rusije uvoze naftu i plin. Klasične carine bi bile besmislene jer SAD ne uvozi ni naftu ni plin iz Rusije još od 2022., a i prije rata u Ukrajini je taj uvoz bio simboličan. Ali državama koje uvoze velike količine nafte iz Rusije je SAD važno tržište za izvoz. Uvođenjem carina tim državama Trump ih želi prisiliti da prestanu uvoziti naftu i plin iz Rusije. Time bi Rusija ostala bez glavnih prihoda za vođenje rata.
Najveći uvoznici sirove nafte iz Rusije su Kina i Indija, koje su 2023. skupa činile oko 90 posto izvoza te sirovine iz Rusije ukupne vrijednosti 122 milijarde dolara. Prerađene nafte (gorivo, kerozin, ulje za podmazivanje itd.) je izvezeno 52 milijarde dolara, najviše izvezeno u Tursku (23 posto), Kinu (14 posto), Brazil (11 posto) i Indiju ( 9 posto).
Veliki dio izvoza Rusije čini i prirodni plin. 2023. ga se najviše izvozilo u Kinu (30 posto), Japan (11 posto), Mađarsku (9 posto), Slovačku (9 posto), Španjolsku (6 posto) i Francusku (6 posto). Veliki uvoznik ovog energenta iz Rusije u Adria regiji je Srbija, ukupno 1,19 milijardi dolara prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti (OEC).
Popis država
Popis država koje bi mogle biti kolateralne žrtve Trumpovih pritisaka na Venezuelu, Iran i Rusiju je dug. Kina, Indija, Brazil, Španjolska, Kuba, Turska, Japan, Mađarska, Slovačka, Francuska itd. Puno ovisi o tome smatra li Trump bilo koju količinu uvoza iz Venezuele, Irana i Rusije opravdanim razlog za uvođenje sekundarnih carina ili će ciljati sami najveće kupce.
Sama EU još nije potpuno izbacila Rusiju iz svog uvoza energenata, pa je 2024. oko šestine potreba za plinom dolazilo iz Rusije. Razlog su države poput Mađarske, Slovačke i Češke, koja još uvijek uvelike ovise o dobavi plina iz Rusije. Ipak, EU ukupno uvozi nekoliko puta manje plina iz Rusije nego prije rata u Ukrajini. Od država Adria regije značajan uvoz energenata iz Rusije imaju Srbija i Sjeverna Makedonija.
Donald Trump je nepredvidiv pa su mogući svi scenariji, od toga da odustane od sekundarnih carina do toga da ih uvede svima koji uvoze makar i "kap" nafte i plina iz Venezuele, Irana i Rusije. Ali kao sredstvo prisile su sekundarne carine nedvojbeno moćna oruđe jer se njihova moć temelji na činjenici da je SAD najveći svjetski uvoznik i najveće tržište na svijetu.