Što Trump namjerava postići novim carinskim planovima?

Nakon što je tijekom svoje predizborne kampanje obećao uvođenje niza carina na uvoz u Sjedinjene Američke Države, predsjednik Donald Trump krenuo je s carinama od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika.

Također je tijekom kampanje obećao povećanje carina na 60 posto za robu uvezenu iz Kine, najveće svjetske proizvodne sile, te 20 posto za robu iz ostatka svijeta. Njegova bi ograničenja mogla biti najstroža u američkoj vanjskoj trgovini još od 1930-ih.

Koliko su radikalni Trumpovi prijedlozi carina?

Neke američke carine već su blizu ili čak prelaze razine koje su zamislili Trump i njegovi savjetnici, no to vrijedi samo za određene kategorije robe. Uvođenje širokih carinskih mjera značilo bi značajan odmak od dosadašnje politike.

Prema Uredu američkog trgovinskog predstavnika, prosječna trgovinski ponderirana carinska stopa za industrijske proizvode, koji čine 94 posto vrijednosti američkog uvoza robe, iznosi samo dva posto, dok polovica industrijske robe ulazi u zemlju bez carina.

Trumpovi carinski prijedlozi izneseni tijekom kampanje doveli bi prosječnu razinu carina u SAD-u na razine koje nisu viđene od početka 20. stoljeća | Bloomberg

Prema analizi Bloomberg Economicsa, Trumpovi carinski prijedlozi izneseni tijekom kampanje doveli bi prosječnu razinu carina u SAD-u na razine koje nisu viđene od početka 20. stoljeća.

Što Trump pokušava postići?

Scott Bessent, Trumpov kandidat za ministra financija, dao je određene naznake kako bi predsjednik mogao primijeniti nove carine tijekom saslušanja pred Senatom početkom siječnja.

Bessent, bivši upravitelj hedge fonda koji je radio s Georgeom Sorosom, rekao je senatorima da bi Trump mogao koristiti carine na tri načina: za ispravljanje nepoštene trgovinske prakse, što bi, prema Trumpu, trebalo revitalizirati američku industriju; za povećanje prihoda saveznog proračuna, čime bi se financirali njegovi planovi poreznih olakšica iz 2017.; kao pregovarački alat u međunarodnim odnosima, umjesto sankcija, za koje Trump smatra da su previše korištene.

Oživljavanje američke proizvodnje

Trump je zagovarao korištenje carina kao sredstva za oživljavanje proizvodnje u SAD-u i sprečavanje drugih zemalja da "pljačkaju" Ameriku kroz trgovinske neravnoteže. Predložio je kombinaciju carina i poticaja, poput ubrzanog izdavanja dozvola, kako bi privukao kompanije da otvore tvornice u SAD-u. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata uveo je niz carina na kinesku robu, čiji se učinci i dalje analiziraju.

Mnogi ekonomisti smatraju da su te carine djelovale kao dodatni porez na američke potrošače i usporile ekonomski rast. Budući da domaći proizvođači ne mogu uvijek brzo početi proizvoditi robu na koju su uvedene carine, cijene takve robe često rastu.

No Trump ne odustaje.

"Oporavit ćemo tvrtke", rekao je tijekom intervjua s glavnim urednikom Bloomberga Johnom Micklethwaitom u Ekonomskom klubu u Chicagu u listopadu. "Još ćemo dodatno smanjiti poreze za tvrtke koje proizvode u SAD-u. Zaštitit ćemo te tvrtke snažnim carinama."

Trump je govorio o korištenju carina za revitalizaciju američke proizvodnje | Bloomberg

Trump je rekao da je počeo koristiti carine kako bi obnovio američko gospodarstvo tijekom svog prvog mandata, no pandemija bolesti COVID-19 pomrsila mu je planove. Njegov kandidat za ministra trgovine Howard Lutnick raspravu je sažeo kroz suprotstavljanje pojmova "poštovanje" i "nepoštovanje" tijekom saslušanja pred Senatom, rekavši senatorima: "Američki saveznici i protivnici podjednako nas iskorištavaju, ne poštuju nas, i volio bih tome stati na kraj."

Povećanje prihoda

Prihodi od carina mogli bi pomoći u financiranju Trumpovih obećanih poreznih olakšica. Trump želi produljiti smanjenja poreza na dohodak, koja su odobrena 2017. tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata, a mnoga od njih istječu krajem 2025. Također je iznio prijedloge za dodatno proširenje tih poreznih olakšica, primjerice izuzećem napojnica i prihoda od socijalnog osiguranja iz poreznog sustava. Nadalje, namjerava smanjiti stopu poreza na dobit s 21 na 15 posto.

Procjenjuje se da bi te mjere mogle dovesti do gubitka državnih prihoda od 4,6 bilijuna dolara tijekom deset godina. Ako bi Trumpove carine bile u potpunosti provedene, mogle bi generirati između 2,5 i tri bilijuna dolara u istom razdoblju, prema procjenama Bessenta. Yale's Budget Lab, nestranački istraživački centar za fiskalnu politiku, procjenjuje da bi carina od 10 posto na cjelokupnu industrijsku proizvodnju i carina od 60 posto na kinesku robu mogle prikupiti 2,6 bilijuna dolara u sljedećih deset godina. Međutim, odmazdne mjere drugih zemalja mogle bi smanjiti globalnu trgovinu i time umanjiti te prihode za čak četvrtinu.

Carine kao diplomatsko oružje

Trump je postao skeptičan prema sankcijama jer, kako tvrdi, potiču druge zemlje da se odmaknu od korištenja dolara. Umjesto toga, carine vidi kao način za stjecanje pregovaračke prednosti, kaže Bessent.

Ponovno naglašavajući svoj plan carina na uvoz iz Meksika i Kanade, Trump je kao razloge naveo protok fentanila i "ljudi" preko njihovih granica u SAD, kao i njihove velike trgovinske suficite sa Sjedinjenim Državama.

Nedavni sukob s Kolumbijom oko repatrijacijskih letova s ilegalnim migrantima doveo je do prijetnji carinama, zabrana putovanja, viznih ograničenja i sankcija. U jednom trenutku činilo se da je trgovinski rat između SAD-a i jednog od njegovih najbližih saveznika u Latinskoj Americi neizbježan. No Trump je povukao prijetnju nakon što su dvije zemlje postigle dogovor. Bijela kuća proglasila je pobjedu, tvrdeći da je Kolumbija "pristala na sve uvjete predsjednika Trumpa" te da će prihvatiti deportirane osobe u američkim vojnim zrakoplovima. Kolumbijske vlasti, međutim, izjavile su da su deportirani vraćeni kolumbijskim vojnim zrakoplovom.

Je li Trumpov pristup nov?

SAD je većinu svoje povijesti oporezivao uvoz, no tu je praksu uglavnom napustio od 1930-ih, kada su državni čelnici prihvatili koncept slobodne trgovine.

Jedan od glavnih razloga bio je odgovor na Smoot-Hawleyjev zakon iz 1930. godine, koji je povećao carine za otprilike 20 posto. Taj je zakon trebao ublažiti učinke Velike depresije, ali je na kraju pogoršao gospodarsku situaciju. Nakon toga započelo je razdoblje globalne liberalizacije trgovine, koje je kulminiralo osnivanjem Svjetske trgovinske organizacije 1995. Tijekom tog razdoblja carine su postale neprihvatljive unutar Republikanske stranke.

Najizloženiji Meksiko, Kanada i Vijetnam izgledaju ranjivo u trgovinskom ratu s SAD-om | Bloomberg

Carine su ponovno postale relevantne tijekom Trumpovog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., kada ih je koristio za revitalizaciju američke industrije i suzbijanje, kako tvrdi, nepoštenih trgovinskih praksi Kine. Njegov nasljednik, predsjednik Joe Biden, nastavio je taj trend.

U jednom od svojih prvih poteza po povratku na dužnost, Trump je naredio da se planina na Aljasci preimenuje u Mount McKinley, izražavajući time svoje divljenje prema 25. predsjedniku SAD-a, koji je "zagovarao carine kako bi zaštitio američku proizvodnju, potaknuo domaću industrijalizaciju i proširio globalni utjecaj Sjedinjenih Država".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar