U prvim danima pandemije, kada su tržišta potonula i 22 milijuna Amerikanaca izgubilo posao, Kongres i Federalne rezerve krenuli su u akciju stabiliziranja ekonomije koja je bila ozbiljno uzdrmana. Nakon bilijuna dolara gotovine za pomoć pogođenima pandemijom i jeftinih zajmova sponzoriranih od strane savezne države, američka domaćinstva imaju rekordnu uštedu. Ali nijedna grupa nije imala više koristi od one kojoj je pomoć bila najmanje potrebna – ultrabogati.
Ono što je odgovorno za te "iskrivljene dobitke" znatno je drugačiji sastav neto imovine među američkim građanima. Dionice i fondovi činili su više od trećine imovine najbogatijih Amerikanaca na početku pandemije. To je značilo da je prvih jedan posto najbogatijih uživalo u značajnoj zaradi jer su dionice zbog poticaja i entuzijazma investitora rasle. Oni koji nisu posjedovali dionice nisu ništa ni zaradili.
Manija dionica povećala je i vrijednost privatnih kompanija. To je generiralo neočekivane prihode koji su opet uglavnom išli bogatima.
Oni s druge polovice imovinskog spektra, čija je najveća imovina obično njihov dom, nisu imali istu priliku za jačanje svojih financija, a sada će vjerojatno biti dodatno osiromašeni vrlo izvjesnom recesijom.
Dobre vijesti su da su od financijske krize 2008. godine sve ekonomske grupe u Americi postale bogatije. Stupanj tih dobitaka drastično je varirao čak i prije pandemije. Međutim, odgovor vlade na COVID povećao je stopu akumulacije bogatstva za najbogatije, pri čemu je neto vrijednost jedan posto najbogatijih porasla za trećinu u dvije godine nakon početka pandemije, prema Realtime Inequalityju, platformi koju su kreirali ekonomisti na kalifornijskom Sveučilištu u Berkeleyu. Bogatstvo 0,01 posto i 0,001 posto najbogatijih poraslo je još više, za preko 36 posto.
Porez na imovinu koji se naplaćuje na bogatstvo preminule osobe dostigao je 77 posto krajem 1970-ih i od tada opada, dok je udio bogatstva koji su najbogatiji kontrolirali rastao. Podaci Feda pokazali su kako je prošle godine, prvi put u najmanje tri desetljeća, američka srednja klasa posjedovala manji udio bogatstva od jednog posto najbogatijih ljudi svijeta.
Za skoro osam godina, koliko je Bloomberg Billionaires Index pratio 100 najbogatijih ljudi u Americi, njihova zajednička imovina porasla je za više od jedan bilijun dolara. Više od polovice te vrijednosti u vlasništvu je 10 najbogatijih: Jeffa Bezosa, Elona Muska i osam drugih čiji su primarni izvori bogatstva tijekom pandemije eksplodirali. Sada tehnološke dionice padaju i sa sobom odnose bogatstvo megamilijardera. Od studenoga prošle godine, 100 najbogatijih Amerikanaca izgubilo je čak 622 milijarde dolara, što je najveći gubitak u povijesti ovog Bloombergova indeksa.