Koliko god se možda eteričnima i nepovezanima s našom svakodnevicom činile odluke o kojekakvim kamatnim stopama koje se sporadično donose u nekakvom Frankfurtu ili Washingtonu, brojke ispred znaka postotka u tim odlukama itekako ostavljaju posljedice na brojke na našim bankovnim računima. Visoke kamatne stope, kojima se velike središnje banke već godinu i pol bore protiv inflacije, poskupljuju kreditiranje u najvećim ekonomijama, a efekti se kapilarno šire i prema nama na periferiji.
Skuplje kreditiranje usporava investicije i otežava poslovanje, a o poslovanju trgovinskih partnera, posebno u eurozoni, ovisi i poslovanje domaćih poduzetnika, pa tako i plaće koje oni isplaćuju radnicima. Usto, usporavanje ekonomskog rasta u zemljama odakle nam dolazi puno gostiju znači niže plaće tamo i manje turista ovamo. Više kamatne stope se i na druge načine održavaju na našu svakodnevicu – skupljim stambenim ili drugim kreditima, pa stoga nije zgorega imati u vidu što stručnjaci očekuju od financijskog tržišta u 2024. godini.
Općeniti konsenzus u ovom trenutku je da su Europska središnja banka (ECB) i Savezne rezerve (Fed) u ovom ciklusu dosegnuli nekakav maksimum. I dalje se sporadično mogu čuti komentari kako ne treba u potpunosti otpisati još dizanja kamatnih stopa, ali radi se više o opreznosti kreatora monetarne politike koji znaju da je tržište hirovito, a politika još hirovitija, pa da se nikad ne smije isključiti vjerojatnost da neki regionalni autokrat poželi pripojiti kakvu pokrajinu i time poremeti regionalne ili čak globalne tokove robe i kapitala.
Čitaj više
François Villeroy de Galhau potvrdio da ECB 2024. spušta stope
Guverner Banque de France rekao je da će ECB smanjiti kamatne stope neovisno o bilo kojem potezu američke Federalne rezerve.
19.12.2023
Bauk recesije u eurozoni zasad ne plaši čelnike ECB-a
Indeks menadžera nabave S&P Global smanjio se sedmi mjesec zaredom u prosincu i pao na 47.
15.12.2023
ECB zadržao kamatnu stopu, zanimljivo je što misli o inflaciji
ECB smatra da bi inflacija u idućem kratkoročnom razdoblju ponovno mogla ubrzati.
14.12.2023
Zbogom lukovima, na nove novčanice eura stižu ptice, rijeke i kultura
Nove novčanice trebale bi se u optjecaju pojaviti tek za nekoliko godina.
16.12.2023
No podaci s financijskih tržišta pokazuju da investitori uvelike očekuju postepeno snižavanje kamatnih stopa, iako još uvijek ne na predinflacijske razine. Anemičnu europsku ekonomiju ECB još od prošle krize 2008. godine pokušava potaknuti niskim kamatama tako da je od sredine 2012. do sredine 2022. glavna kamatna stopa za refinanciranje, ona po kojoj se osigurava većina likvidnosti bankama, cijelo vrijeme bila ispod jedan posto. Dapače, u trenutku kad je ECB počeo s aktualnim ciklusom zaoštravanja monetarne politike, bila je jednaka nuli. Prema odluci iz rujna, sada se nalazi na 4,5 posto.
Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je komentirao kako u monetarnim krugovima u ovom trenutku prevladava stav "higher for longer", odnosno držanje kamatnih stopa na višim razinama u nešto duljem roku. "Ne smatramo da će središnje banke žuriti u relaksacijski ciklus, pošto je inflacija i dalje glavna tema", objasnili su. Kad je u pitanju ECB, prvo rezanje kamatnih stopa trebalo bi stići "oko sredine 2024." godine, procjenjuju naši analitičari. Postepenim smanjivanjem do kraja 2024. bi kamatna stopa za refinanciranje trebala stići na 3,75 posto, očekuju.
Prognoza kretanja kamatnih stopa u 2024. godini (kvartalna stopa krajem razdoblja) | Bloomberg, BBA Analytics
Svako snižavanje, posebno ako se brzo odrazi i na ostatak financijskog tržišta za poduzetnike ne može doći prerano. Kamatne stope na korporativne kredite su u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji u studenom bile dvostruko više u odnosu na petogodišnji prosjek.
U sličnom smjeru po pitanju budućeg kretanja referentnih kamatnih stopa razmišlja i Ivan Radić, član uprave tvrtke za upravljanje fondovima Eurizon Asset Management Croatia pod čijim se upravljanjem nalazi oko 600 milijuna eura. On ističe kako u ovom trenutku "scenarij za tržišta kombinira inflaciju koja se približava ciljevima središnjih banaka i usporavanje gospodarske aktivnosti u eurozoni, ali ne i u Sjedinjenim Američkim Državama". Dodaje i da središnje banke "pauziraju s daljnjim dizanjima kamatnih stopa i naginju zadržavanju trenutnih kamatnih stopa u restriktivnom području kako bi se nastavio i potvrdio pad inflacije, a zatim će krenuti ublažavati monetarnu politiku kada budu uvjerene da je njihov scenarij za gospodarstvo i inflaciju potvrđen".
Bloomberg Mercury
I u odjelu analize financijskih tržišta ZB Investa se općenito slažu s takvom procjenom. ZB Invest je krajem listopada upravljao s oko 630 milijuna eura, a tamo objašnjavaju da se čini kako "stope inflacije kreću prema ciljanim razinama", pa bi "sljedeće godine (…) trebala nastupiti postupna relaksacija monetarne politike i snižavanje kamatnih stopa". No upozoravaju da je to "pod pretpostavkom da neće doći do dodatne geopolitičke eskalacije ili drugih izvanrednih okolnosti koje bi mogle imati negativan utjecaj". U ZB Investu upozoravaju i da "zadnja faza suzbijanja inflacije može biti kompleksna", ali vjeruju da bi ECB i Fed mogli krenuti u snižavanje kamatnih stopa "do sredine sljedeće godine".
Slabo svjetlo
Analitičar Erste & Steiermärkische banke Davor Špoljar je za Bloomberg Adriju prokomentirao i posljednjih nekoliko tjedana na tržištu kapitala tumačeći kako je "najsnažniji impuls tržištima došao (…) od zaustavljanja porasta kamatnih stopa centralnih banaka te očekivanja da će ubrzo doći i do njihova spuštanja". Špoljar dodaje da bi "takva očekivanja mogla (…) ipak biti preuranjena te bi godina mogla početi opreznije", no smatra da bi se "ekonomski sentiment trebao (…) početi poboljšavati u drugoj polovini godine, a doprinos bi mogla dati i monetarna politika".
Davor Špoljar | Erste&Steiermärkische Bank
Ovisno o njegovu ritmu, očekivano rezanje kamatnih stopa moglo bi raznoliko utjecati na tržište kapitala. Ako se idućih tjedana pojave dodatne naznake kako bi do takvih poteza središnjih banaka moglo doći ranije, dionice će vrlo vjerojatno nastaviti rasti. Suprotno, bilo kakvo odgađanje relaksacije će produljivati i jačati pesimizam na tržištima.
No analitički tim Bloomberg Adrije je nedavno upozorio kako se čak i snižavanje referentnih stopa u skladu sa sadašnjim očekivanjima ne mora odmah odraziti na ostatak financijskog tržišta. "Kamatne stope na nove kredite kućanstvima i korporacijama će nastaviti rasti idućih mjeseci, ali po sporijoj stopi u odnosu na rast viđen u 2023. godini", objašnjavaju. Razloge za to neće trebati tražiti samo u transmisijskom mehanizmu u kojem komercijalnim bankama treba nešto vremena za reakciju na poteze središnjih, već bi banke zbog više averzije na rizik mogle podići i svoje premije na rizik, a njihove više kamatne stope na kredite mogle bi se zadržati i zbog porasta kamata koje odobravaju na depozite građana i kompanija.
Sve u svemu, kamatno gledano, u ovom trenutku – svjetlo na kraju 2024. postoji, ali više bi veselilo kad bi tu žarulju od 40 vata zamijenila jedna barem dvostruko jača.
.webp){kind=icon}
