Hrvatska je zadnjih nekoliko godina opet postala privlačna za izravna strana ulaganja (FDI). Koristi takvih kretanja za Hrvatsku i njene građane su višestruke. Otvaranje novih radnih mjesta, veća konkurencija, bolje punjenje državnog i lokalnih proračuna, transfer znanja i tehnologija... Blagodati za opće blagostanje u Hrvatskoj jasne su. Međutim tresu se temelji Europe. Dok su oči javnosti uprte u politička previranja u Francuskoj, koja bi već u srijedu mogla rezultirati padom vlade, signali vrlo ozbiljnih problema dolaze i iz Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva. Sve je to uvertira u sliku svijeta nakon izborne pobjede Donalda Trumpa, koji tek treba ponovno zasjesti u Ovalni ured.
A klimatske promjene, vrućinama, olujama i poplavama usprkos, i dalje se kojegdje i kojekad dovode u pitanje, no brojke koje ih prate sve su češće neumitne, pa čak i u maloj zemlji poput Hrvatske. Tako i domaće tržište osiguranja posljednjih godina jasno pokazuje efekt promjene klime, kako kroz snažan rast premija tako i kroz visok skok isplaćenih šteta.
Dostava pošiljki oko Božića svake je godine izazovan proces, a ove bi ga mogla i dodatno zakomplicirati najava prosvjeda dijela zaposlenika Hrvatske pošte. Sindikat Tiger najavio je javni prosvjed koji će se održati 8. prosinca u Zagrebu.
Snažan rast stranih ulaganja u Hrvatsku. Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija zaostaju
Nakon višegodišnjeg razdoblja, od 2010. do 2018., kada su je strani investitori praktički izbjegavali, 2019., 2021., 2022. i 2023. bile su godine ulagačke renesanse, a FDI se vratio na razine prije financijske krize 2008. godine, pa čak ih i nadmašio.
Tresu se temelji Europe, uz Francusku i Njemačka puca po šavovima
Njemačku još od studenoga trese politička kriza nakon što je premijer Olaf Scholz iz vlade izbacio ministra financija Christiana Lindnera. Scholzov potez je donekle razumljiv jer bi se kako stvari stoje uskoro on ili njegov nasljednik kojeg će Nijemci izabrati 23. veljače morao nositi s desecima tisuća Nijemaca koji će izgubiti posao. A možda je i najalarmantnije to što će oni mahom doći iz njemačke industrijske perjanice – autoindustrije.
Brojke ne lažu: Što bilance osiguravatelja govore o klimatskim promjenama
Ako je suditi po kretanju premija za osiguranja od požara i elementarnih šteta hrvatski potrošači počeli su strahovati od posljedica klimatskih promjena zapravo još polovicom prošlog desetljeća. Do 2015. godišnja bruto premija za osiguranja od elementarnih nepogoda bila je stabilna i kretala se većinom oko razine od 75 milijuna eura.
Dio poštara ide u prosvjed. Uprava: Nema pregovora s nekim tko ucjenjuje
Podaci Fine otkrivaju kako je Hrvatska pošta u 2023. godini zapošljavala oko 8830 ljudi kojima su prosječna primanja iznosila 1.038 eura, što je ispod prosječne plaće koja iznosi oko 1.324 eura. Hrvatska pošta nedavno je najavila postepeno povećanje plaća od 20 posto. Mogu li se uprava i sindikat dogovoriti, znači li prosvjed i štrajk i koliko će sve zajedno otežati dostavu paketa, za Bloomberg Adria TV otkrio je Ivan Čulo, predsjednik uprave Hrvatske Pošte.
Slijedi…
Sredinom tjedna naglasak će biti na OECD-ovom Economic Outlooku, gdje će glavni tajnik Mathias Cormann i glavni ekonomist Álvaro Santos Pereira predstaviti ekonomske prognoze. Eurostat će obznaniti analizu makroekonomskih pokazatelja globalizacije i podatke o proizvođačkim cijenama industrije, a rezultati Rio Tinta pružit će uvid u stanje rudarske industrije.
.webp){kind=icon}
