Besplatni bankovni račun baš i nije besplatan, iskoristit će ga tek manjina građana

Odluka Ministarstva financija kojom se od prvog siječnja svim građanima Hrvatske jamči pravo na besplatan osnovni bankovni račun izazvala je brojna pitanja o stvarnim koristima za korisnike i financijskom udaru na bankarski sektor.

Iako na prvi pogled predstavlja značajnu uštedu za građane, dublja analiza otkriva kako ključne i najkorištenije usluge ostaju izvan besplatnog paketa, dok će banke gubitak prihoda, procjenjen i do sto milijuna eura, vješto kompenzirati kroz druge naknade.

U emisiji Zoomin na Bloomberg Adria TV, član uprave Kent banke Ivan Babić i politički ekonomist Željko Ivanković analizirali su što se krije iza ove regulatorne mjere i tko će na kraju platiti stvarni trošak.

Što je doista besplatno u 'besplatnom' paketu?

Na pitanje što građani točno dobivaju, Ivan Babić pojasnio je da osnovni paket uključuje otvaranje i vođenje računa, za što je mjesečna naknada do sada iznosila oko pet do sedam eura, zatim debitnu karticu i jednu digitalnu uslugu. Međutim, upravo tu se krije i prva zamka.

Bankama je ostavljeno na izbor koju će digitalnu uslugu ponuditi, a većina se, uključujući i KentBank, odlučila za e-bankarstvo, dok će se mobilno bankarstvo, koje koristi najveći broj klijenata, i dalje dodatno naplaćivati. K tome, klijenti moraju osobno (fizički) doći u banku i zatražiti realizaciju prava na besplatni račun, što će također obeshrabriti bar neke od zainteresiranih za tu opciju.

Depositphotos

"Prepoznali smo da dobar dio klijenata voli sjesti za računalo i u miru obaviti plaćanja. Sve dodatno bit će im na raspolaganju uz nadoplatu", objasnio je Babić. Ovakva odluka praktički anulira efekt besplatnog računa za većinu korisnika koji su navikli na bankarstvo "u pokretu". Zbog takvih ograničenja, ali i činjenice da mnogi klijenti koriste naprednije usluge, Babić procjenjuje da će pravo na besplatan račun u njegovoj banci iskoristiti tek "desetak do 20 posto" klijenata, uglavnom onih iz socijalno osjetljivijih skupina.

Politička mjera ili strukturna promjena?

Politički ekonomist Željko Ivanković ovu odluku ne vidi kao dubinsku strukturnu promjenu, već kao zakašnjelu realizaciju političkog prava. Podsjetio je da je još 2016. godine na razini Europske unije uvedeno pravo svakog građanina na bankovni račun, čime su bankarske usluge definirane kao javno dobro.

"Ovo je korak u tom smjeru, ali je djelomična i nedovoljno transparentna realizacija", smatra Ivanković. On potez Ministarstva financija vidi kao dio šireg pritiska ministra Marka Primorca na bankarski sektor, koji je započeo izdavanjem narodnih obveznica, a sada se nastavio regulacijom naknada.

"Ne radi se o otvorenom sukobu, već o sporom, ali postojanom procesu u kojem ministar pokušava ostvariti svoje ciljeve", dodaje Ivanković, sugerirajući da u tom srazu kao pobjednik izlazi regulator, iako s ograničenim učinkom.

Tko plaća račun od sto milijuna eura?

Procjena Hrvatske udruge banaka (HUB) da bi sektor mogao izgubiti i do sto milijuna eura godišnjih prihoda od naknada postavlja ključno pitanje: mogu li banke to podnijeti ili će teret prebaciti na klijente? Odgovor je, čini se, potonje. Na izravno pitanje o budućim prihodima, Babić je priznao kako u Kent banci očekuje da će prihodi od naknada u 2026. godini ostati na istoj razini kao i u 2025., što je jasan indikator da se planira kompenzacija kroz druge stavke.

 

Ivanković taj prostor za kompenzaciju vidi u nepravednoj raspodjeli koristi od digitalizacije. "Ono što je nekada radila gospođa na šalteru, sada radi korisnik. Klijent troši svoje vrijeme obavljajući bankarski posao, a banka time ostvaruje ogromne uštede. Pitanje je koliko je pravedna raspodjela te uštede", ističe Ivanković. Po njemu, banke su u monopolnom položaju i naplaćuju rente, a regulator bi trebao osigurati da se dio te dobiti vrati korisnicima koji su preuzeli dio posla na sebe.

Budućnost bankarstva: Digitalno, ali ne i besplatno

Na pitanje o dijalogu s Ministarstvom, Babić je potvrdio da su banke kroz HUB imale priliku iznijeti svoje prijedloge, ali je konačna odluka bila na zakonodavcu. Praksa besplatnog računa, kako kaže, postoji i u drugim zemljama EU, no tamo je uglavnom bila ograničena na socijalno osjetljive skupine, dok je Hrvatska odlučila to pravo proširiti na sve građane.

Što se tiče budućnosti, Babić ne očekuje drastično smanjenje broja poslovnica ili zaposlenih, već promjenu strukture posla. KentBank, kaže, čak planira otvaranje novih poslovnica. Umjetna inteligencija preuzet će repetitivne zadatke poput procjene rizika i sprečavanja prijevara, dok će ljudski faktor ostati ključan za složenije financijske usluge. "Naša filozofija je 'Digital First, All Human Always'", naglašava Babić.

Iako digitalizacija donosi efikasnost, građani ne bi trebali očekivati da će sve usluge postati besplatne. Stalna ulaganja u tehnologiju, sigurnost i nove funkcionalnosti generiraju troškove koje banke moraju pokriti. Uvođenje besplatnog osnovnog računa tako ostaje mjera s ograničenim dosegom, čiji će se trošak, umjesto kroz direktnu naplatu, preliti na skuplje napredne usluge i druge naknade, ostavljajući krajnjeg korisnika u konačnici na istom.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.