Hrvatska gospodarstvo nastavit će solidno rasti i iduće godine, prvenstveno na krilima snažne potrošnje, rastućih realnih plaća i ulaganja financiranih sredstvima Europske unije (EU), ističu iz analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Unatoč neto izvozu koji opterećuje rast, očekuju da će BDP ojačati oko 3,2 posto u 2025. i oko 2,9 posto u 2026. godini.
Njihovu detaljnu makroanalizu pročitajte u nastavku.
Čitaj više
Hrvatska javnim dugom upravlja dobro, ali...Gdje rezati kada EU fondovi presahnu?
Na pitanje kako država može kompenzirati taj gubitak bez drastičnog povećanja duga, Vedriš upozorava na rigidnost rashodne strane proračuna.
27.11.2025
Hrvatska naglo povećala izdvajanje za socijalne naknade, evo na što odlazi taj novac
Kroz povijest su se socijalne potrebe rješavale unutar obitelji i zajednice, no danas je njihovo ispunjavanje preuzela država. Socijalna država ne nestaje, nego se širi - troškovi socijalnih naknada u EU dosežu gotovo trećinu BDP-a, a Hrvatska brzo hvata korak.
11.11.2025
Jesu li hrvatski mediji pogrešno prikazali siromaštvo? Evo što stvarno kažu Eurostatovi podaci
Hrvatski mediji su masovno prenosili krivu statističku interpretaciju Eurostatovih podataka o poteškoćama u "spajanju kraja s krajem". Objavljujemo istinito prikazane podatke, na metodološki ispravan način.
04.11.2025
Rast cijena stanova u Hrvatskoj među najvišima u EU, nadmašio i plaće i BDP
Hrvatski građani sve si teže mogu priuštiti vlasništvo stana ili kuće.
16.10.2025
Rast realnog BDP-a u trećem tromjesečju iznosio je 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast je potaknula domaća potražnja: konačna potrošnja porasla je za 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, s potrošnjom kućanstava povećanom za 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a potrošnjom opće države za 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je bruto investicija u fiksni kapital porasla za 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Neto izvoz je bio padu; izvoz robe i usluga pao je za 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a uvoz porastao za 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tržište rada ostalo je povoljno u trećem tromjesečju, stopa nezaposlenosti iznosila je 4,2 posto, što je pad od 15,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Plaće su nastavile rasti, u trećem tromjesečju 2025. plaće su realno porasle za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Domaća potražnja ostala je glavni pokretač rasta početkom četvrtog tromjesečja.
Promet u maloprodaji u listopadu bio je 1,3 posto veći u odnosu na prethodnu godinu i 4,1 posto veći u odnosu na prethodnu godinu realno; Prodaja hrane porasla je 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kumulativni realni promet za siječanj-listopad bio je 3,6 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.
Građevinska aktivnost ubrzala se za treći kvartal u cjelini, obujam građevinskih radova bio je 7,3 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, s porastom građevinske aktivnosti od 9,8 posto.
Turizam je ponovno dobio zamah u jesen: u listopadu 2025. dolasci su porasli za 2,3 posto, a noćenja turista za 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Inflacija se smanjuje, ali ostaje iznad prosjeka eurozone. Inflacija u studenom iznosila je 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu i 0,6 posto viša u odnosu na prethodni mjesec, s cijenama usluga porasta za 6,6 posto, energije za 5,3 posto, a hrane za 4,1 posto. Inflacija bi trebala pasti prema 3,3 posto u 2026. godini, uz pomoć smanjenja pritiska na energiju i hranu, ali i dalje iznad cilja ECB-a.
Zadržavamo našu prognozu rasta BDP-a za cijelu 2025. godinu na oko 3,2 posto i očekujemo rast BDP-a Hrvatske od 2,9 posto u 2026., potaknut potrošnjom i ulaganjima. S i dalje snažnom domaćom potražnjom, Hrvatska je spremna za još jednu godinu solidnog rasta. Očekuje se da će realne plaće nastaviti rasti, uz podršku ograničenog tržišta rada i daljnjih prilagodbi plaća u javnom sektoru, što podupire potrošnju kućanstava.
Ulaganja bi trebala ostati snažna jer projekti koje financira EU i stambena izgradnja potiču stvaranje kapitala.