Proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče prema planu. Zadrži li se ovaj tempo, do sredine prosinca mogla bi biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka, drugih institucija i građana, izvijestio je u srijedu viceguverner HNB-a Michael Faulend.
Tri pošiljke novčanica stići će u Hrvatsku krajem rujna i početkom listopada, a do početka prosinca očekuju se još tri. Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je da bankama predstoji potpisivanje ugovora s HNB-om, kojima će se dinamika opskrbe eurokovanicama i novčanicama definirati. Kako podsjeća Hina, guverner HNB-a Boris Vujčić sredinom srpnja je prilikom svečanog obilježavanja početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica izjavio da je cilj do kraja ove godine iskovati oko 420 milijuna eurokovanica s nacionalnim motivima, dok je za iduću godinu planirano oko 230 milijuna.
Čitaj više
Biznis u eurozoni godinama priželjkivao slabiji euro, sada žale
Iako za većinu biznisa slabljenje eura nije moglo doći u gorem trenutku s obzirom na inflaciju i rast troškova energenata, neke tvrtke od toga bi mogle profitirati.
24.08.2022
Crne prognoze analitičara za euro: Ovo je tek početak pada
Euro je tek na početku dugotrajnog "zarona", smatraju stručnjaci.
23.08.2022
Tečaj eura 'zaorao' ispod dolara
Vrijednost eura u ponedjeljak je pala ispod vrijednosti američkog dolara.
22.08.2022
Ako euro nastavi padati, złotu, forinti i kruni ne piše se dobro
Ako euro dodatno oslabi prema dolaru, mađarskoj forinti, poljskom złotu i češkoj kruni ne piše se dobro, smatraju analitičari.
08.08.2022
Dvojno iskazivanje cijena
U srijedu je prije tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju 65 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura, održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
Kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine u redovitoj proceduri će doći do izmjene još 20-ak zakona.
Primorac je podsjetio da razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. godine, počinje 5. rujna.
Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ako će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna.
Isti princip odnosi se i na mirovine.
Dvojni opticaj
S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu dat će i sami potrošači i udruge za zaštitu potrošača, rekao je Primorac.
Dodao je i da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani još moći plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima.
Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura.
I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro pokazale su da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.
Etički kodeks
Nakon sjednice Vlade, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je u srijedu da je Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad pristupilo 370 poslovnih subjekata.
Dodao je i da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano povećavali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavali i zaokruživali, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti listu s popisom onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović.
Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada.
Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnih subjektima moći će iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", kao i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.