Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak podatke o kretanju industrijske proizvodnje te prometa u maloprodaji za prosinac prošle godine kao i ukupne cjelogodišnje brojke iz kojih proizlazi da je proizvodnja u Hrvatskoj u 2024. smanjena, a potrošnja je porasla. Realni promet u trgovini na malo porastao je 7,3 posto, dvostruko više nego godinu prije kad je on ojačao 3,7 posto, dok je industrijska proizvodnja i drugu godinu za redom u padu.
Razloge za ubrzanje rasta potrošnje vjerojatno se može tražiti u porastu osobnih dohodaka koji je prethodnih godina zaostajao za inflacijom, te su se pravi efekti viših plaća mogli vidjeti tek lani. U prvih 11 mjeseci 2024. godine prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila je 11,7 posto viša nego u istom razdoblju godinu prije.
Detaljniji pogled na brojke otkriva kako je potrošnja lani najviše skočila u segmentu proizvoda poput lijekova i kozmetike. Promet u trgovinama specijaliziranim za te proizvode porastao je za nominalnih 22 posto. Visoki skok ostvaren je i u prodaji motornih vozila gdje je promet porastao 17 posto. Po najnižoj stopi, od 7 posto, porasla je prodaja u trgovinama računalne opreme, igara, knjiga, igračaka te još nekima.
Za razliku od potrošnje, kad je u pitanju industrijska proizvodnja, došlo je pada aktivnosti. DZS-ovi podaci pokazuju kako je ukupna proizvodnja lani smanjena za 2,4 posto. Radi se o drugom uzastopnom, a sada i dodatno ubrzanom, padu proizvodnje u Hrvatskoj. U 2023. godini ona je smanjena za 0,1 posto.
Među industrijskim sektorima do najvećeg pada proizvodnje došlo je u proizvodnji odjeće koja je smanjena za 17 posto, te proizvodnji kože i srodnih proizvoda gdje je došlo do pada od 15 posto. Za jednak postotak pala je i proizvodnja strojeva i uređaja, dok je nešto umjereniji, ali još uvijek znatan pad zabilježen u proizvodnji metale te proizvodnji namještaja. U tim sektorima je aktivnost lani smanjena za 10 posto.
Snažan utjecaj na razinu industrijske proizvodnje lani imao je i pad ospkrbe električnom energijom i plinom za osam posto. Na tu djelatnost otpada gotovo 14 posto domaće proizvodnje.
U suprotnom smjeru proizvodnju je prema gore najviše gurao sektor proizvodnje računala i elektroničke opreme gdje je aktivnost porasla 17 posto, kao i proizvodnja naftnih derivata koja je ojačala za 13 posto. Oporavak proizvodnje naftnih derivata najvećim je dijelom rezultat pokretanja proizvodnje u riječkoj rafineriji nakon dugotrajne modernizacije.
Uz već spomenutu opskrbu strujom i plinom, kod drugih dominantnih domaćih sektora nije bilo bitnijih promjena. Proizvodnja prehrambenih proizvoda čini 15 posto domaće industrije i lani je porasla za tek 0,6 posto, dok je farmaceutski sektor porastao 2,2 posto. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda čini 7 domaće industrije. Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda predstavlja osam posto domaće industrije i lani je snižena za 0,9 posto.
.webp){kind=icon}