Brojke ne lažu: Jesmo li brže rasli u socijalizmu ili kapitalizmu?

Je li socijalizam bolji od kapitalizma? Svaki pravi Hrvat proveo je barem jednu besanu noć raspravljajući o tome u birtiji ili na internetu, a mi smo odlučili zaviriti u konkretne ekonomske podatke u pokušaju da ideološki žar ohladimo brojkama.

Pa hajdemo odmah u glavu – ekonomski podaci nedvosmisleno pokazuju da socijalizam pobjeđuje i da smo gospodarski, a bome i demografski bili uspješniji u socijalističko doba.

Doduše, rasprava bi se u okvirima Hrvatske zapravo trebala postaviti iz drugog kuta – je li kapitalizam gori od socijalizma jer, osim kratkih perioda, niti u jednom niti u drugom sistemu nismo uspjeli uloviti korak s najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima.

Prvo ćemo se kratko referirati na deset godina star rad "Činjenice koje treba objasniti: analiza sekularnog rasta Hrvatske od 1952. do 2015." koji su napravili pokojni sveučilišni profesor ekonomije Ivo Bićanić i njegovi suradnici Milan Deskar Škrbić i Jurica Zrnc.

Socijalistička superiornost

Oni zaključuju da su u oba sustava epizode rasta bile nestabilne, kratkotrajne i temeljene na uvozu štednje i deficitu, a politička ekonomija nije bila uspješna u borbi protiv dugotrajnih stagnacija.

No uzimajući u obzir isključivo samo stopu rasta BDP-a po stanovniku, socijalizam je u promatranom razdoblju bio osjetno uspješniji od kapitalizma. Prosječna stopa rasta BDP-a per capita u 38 socijalističkih godina (od 1952. do 1990.) iznosila je 4,3 posto godišnje, a u 25 kapitalističkih godina iznosila je 1,8 posto.

Hrvatska je najviši rast imala od 1952. do 1980. od 6,1 posto godišnje. Taj rast nikada nije ponovljen, čak ni u razdoblju od 1995. do 2008. kada je prisutan utjecaj niske ratne baze, obnove, gradnje autocesta i ekonomsko-financijskog balona prije krize.

Drugo mišljenje – isti rezultati

Valja istaknuti da je spomenuti rad Bićanića i kolega objavljen kada je Hrvatska bila u jednoj od svojih najdubljih kriza, koja se kod nas prelila par godina nakon globalnog ekonomskog kolapsa 2008. i trajala neočekivano dugo. Idemo zato pogledati nešto svježije podatke koje je sakupio i 2022. objavio profesor Miljenko Antić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu u svom članku "Kvazi-eksperimentalan pristup ekonomskom razvoju Hrvatske: jesu li Jugoslavija i socijalizam bili bolji?".

Brojke su novije, ali zaključak je isti – Hrvatska je u periodu socijalizma ostvarila daleko brži ekonomski rast nego kao samostalna i kapitalistička država.

"Ukupno, Hrvatska je od 1946. do 1990. ostvarila prosječni ekonomski rast od 4,69 posto dok je od 1990. do 2021. ekonomski rast bio 1,06 posto. Dakle, Socijalistička Republika Hrvatska (SRH) imala je 4,4 puta veći ekonomski rast nego Republika Hrvatska", navodi Antić.

Marxovo naravoučenje pokazalo se superiornim kapitalizmu | Pixsell

On je koristio ranija ekonometrijska istraživanja za provjeru teorija koje uspoređuju demokraciju i diktaturu, kapitalizam i socijalizam te multietničke i monoetničke države, ali naš fokus je na gospodarskim pokazateljima.

Demografija dobra za friziranje brojki

Antić napominje kako su negativni demografski trendovi u demokratskoj Hrvatskoj i pozitivni demografski trendovi socijalističke Hrvatske doveli do toga da je razlika između rezultata dva poretka manja kad se ekonomski rast mjeri BDP-om po stanovniku.

"Socijalistička Republika Hrvatska je od 1946. do 1990. ostvarila rast bruto-nacionalnog proizvoda po glavi stanovnika od 4,23 posto dok je od 1990. do 2021. isti rast bio 1,54 posto na godinu što je 2,7 puta manji rast od rasta socijalističke Hrvatske. Dakle, zbog demografskih kretanja, razlika između ekonomskog rasta po glavi stanovnika između socijalističke i kapitalističke Hrvatske je manja nego kad se rast mjeri ukupnim porastom BDP-a. Međutim, i po tom kriteriju je socijalistička Hrvatska bila daleko uspješnija od samostalne i kapitalističke Hrvatske", ističe Antić.

Izlika prva – Domovinski rat

Dotaknuo se i nekih standardnih izlika za ekonomski podbačaj moderne Hrvatske. Prva i najčešća je Domovinski rat. Apologeti će reći da je upravo on razlog što nismo optimalno rasli, ali Antić te teze odbacuje.

I socijalizam i kapitalizam u Hrvatskoj startali su iz ruševina rata | Pixsell

"U mirnodopskom razdoblju Republika Hrvatska ostvarila je ekonomski rast od 2,16 posto na godinu i rast BDP-a po glavi stanovnika od 2,57 posto na godinu. Dakle, socijalistička Hrvatska imala je 2,2 puta veći ukupni ekonomski rast i 1,6 puta veći rast BDP po glavi stanovnika nego samostalna Hrvatska u mirnodopskom razdoblju. Ukratko, Domovinski rat nije glavni uzrok što se Republika Hrvatska sporije ekonomski razvijala nego socijalistička Hrvatska (iako je nanio veliku gospodarsku štetu)", pojašnjava pa se osvrće na problem niske baze.

Izlika druga – niska baza u socijalizmu

Naime, često se argumentira kako je socijalistička Hrvatska bila dosta nerazvijenija od moderne, pa joj je zbog niske baze bilo lakše ostvarivati veće stope rasta. Činjenica jest da je BDP per capita Hrvatske 1946. godine iznosio 1.326 dolara, a 1990. godine 7.351 dolar, ali Antić pojašnjava zašto zakon padajućih prinosa ne može biti opravdanje za podbačaj u kapitalizmu.

Odlazi malo davnije u povijest i uspoređuje razvoj Hrvatske u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji.

Konkretno, u 1870. nam je BDP po glavi stanovnika iznosio tek 682 dolara, ali je unatoč tome u razdoblju od 1870. do 1914. godine prosječni ekonomski rast per capita iznosio tek 1,64 posto. Za usporedbu, socijalistička Hrvatska je usprkos gotovo dvostruko više startne pozicije imala 2,6 puta veći rast bruto-nacionalnog dohotka po glavi stanovnika nego Hrvatska u Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Antić napominje i kako je zbog golemih ratnih razaranja u Drugom svjetskom ratu BDP po glavi stanovnika bio sličan 1919. (1.350 dolara) i 1946. (1.326 dolara). Međutim, u Kraljevini Jugoslaviji Hrvatska je ostvarila rast BDP-a po glavi stanovnika od samo 1,39 posto na godinu, što je tri puta niže od rasta socijalističke Hrvatske.

Na kraju poentira usporedbom BDP-a po glavi stanovnika moderne Hrvatske koji je na završetku Domovinskog rata bio nešto nešto niži (10.180 dolara) nego u socijalističkoj Hrvatskoj 1974. godine (10.786 dolara).

"Usprkos tome, u periodu od 1974. do 1980. (za vrijeme vladavine Josipa Broza Tita), Hrvatska je imala gospodarski rast od 5,24 posto što je 2,4 puta veći rast od rasta RH u poslijeratnom periodu (od 1996. do 2021.). Dakle, usprkos višoj startnoj poziciji Titove Hrvatske, ekonomski rast te Hrvatske bio je daleko veći", piše Antić.

Titova smrt bila je početak kraja bivše države i njenog ekonomskog uzleta | Pixsell

 

Izlika treća – globalni trendovi

Često možemo čuti kako gospodarska kretanja u Hrvatskoj diktiraju europski i globalni ekonomski trendovi, što je istina. Logično bi se onda mogla postaviti teza da je socijalistička Hrvatska bila uspješnija jer nakon završetka Drugog svjetskog rata svjetsko gospodarstvo cvjetalo pa je ta plima podigla i naš mali komunistički brod.

I doista, svijet je u razdoblju od 1950. do 1990. imao visok prosječni gospodarski rast od 4,16 posto i rast BDP-a per capita od 2,25 posto. U periodu od 1995. do 2020. ukupni rast je bio nešto niži i iznosio 3,26, posto, dok je po glavi stanovnika globalni rast iznosio dva posto.

To bi trebalo značiti da je socijalistička Hrvatska po inerciji bila u određenoj prednosti, ali brojke pokazuju da je rasla iznad svjetskog prosjeka po obim pokazateljima, dok je kapitalistička Hrvatska ostala ispod globalnog prosjeka rasta, iako je per capita bila nešto uspješnija (ali opet ispod globalnog prosjeka) zbog velikog pada stanovništva.

Brojke daju za pravo jugonostalgičarima | Pixsell

Zamah i usporavanje

Antić piše kako je socijalistička Hrvatska imala dva dosta različita razdoblja. Prvo je od 1945. do 1980. kada je BDP rastao za 5,8 posto (6,3 posto per capita).

"Usporedbe radi, SAD-u i Francuskoj je trebalo 128 godina da poveća svoj GDP per capita s 2.089 dolara, koliko je Hrvatska imala 1946. na 14.193 (koliko je Hrvatska imala 1980. godine). Za isto povećanje Njemačkoj je bilo potrebna 121 godina a Velikoj Britaniji 168 godina", oslikava.

No nakon smrti Tita 1980. pa sve do raspada zajedničke države i prvih demokratskih izbora 1990. gospodarska situacija u Hrvatskoj osjetno se pogoršala. BDP per capita smanjio se desetak posto, prosječno oko 0,9 posto na godinu.

Privatizacijski horor

Antić u svom radu bistri širu sliku oko deterioracije socijalističkog društva, a onda i razmatra zašto je demokratska Hrvatska tako ekonomski neuspješna. Između ostalog, dotaknuo se teritorijalnog ustrojstva države putem kojeg vladajuća politička kasta praktički plaća svoje glasače, a katastrofalno provedenu privatizaciju društvenog vlasništva lijepo je dočarao jednom usporedbom.

"Luka Rajić je za 2,05 milijardi kuna prodao 92 posto svojih dionica u kompaniji Dukat. Dakle, preprodajom samo jedne tvornice, koja je nekad efektivno bila u vlasništvu SRH, dotični je pojedinac uprihodio otprilike 1/6 novca kojeg je cjelokupna RH uprihodila prodajom tisuća tvrtki koje su bile u njenom vlasništvu. Dodatno, revizija je pokazala da su u 94 posto slučajeva privatizacije utvrđene protuzakonite radnje a 60 posto radnika je izgubilo posao nakon privatizacije."

Nakaradno provedena privatizacija zadala je jedan od najtežih udaraca gospodarskom razvoju Hrvatske | Depositphotos

Gdje smo danas?

Pošto Antićevi podaci uzimaju razdoblje do 2021., pogledali smo kako smo se razvijali otad do danas. Uzeli smo podatke Eurostata koji kažu da nam je BDP skočio za 13,4 posto u postpandemijskoj 2021., za 7,4 posto u 2022. te za 2,7 posto u 2023. godini. U eurima, dogurali smo s 12 na 15 tisuća po glavi stanovnika.

Ekonomska slika Hrvatske se posljednjih par godina brzo mijenja, u samom smo vrhu EU-a po rastu BDP-a, ali i po rastu inflacije. Demografska slika nam se ne popravlja, iako uvozimo stotine tisuća stranih radnika. Taj uvoz ne pridonosi natalitetu jer je zapravo alat za snižavanje cijene rada, a demografskoj obnovi nikako ne pomaže ni ogroman skok cijena nekretnina po kojem smo također pri samom europskom vrhu, pa si sve manje mladih može priuštiti vlastitu nekretninu.

Svakako valja napomenuti da u posljednjih desetak i više godina hrvatski BDP značajno guraju sredstva iz fondova Europske unije (EU), no to neće trajati vječno i milijarde će brzo presušiti, a ostat će pitanje što smo s njima izgradili. No struktura gospodarstva tema je za neku drugu priču.

Premijer Andrej Plenković | Pixsell

Izgubljena desetljeća

Kad sve sumiramo, povijesno se ne možemo pohvaliti da smo gospodarski posebno uspješna nacija. Posljednjih par godina polako hvatamo korak s razvijenijima, ali i dalje ostaje činjenica da su za nama izgubljena ekonomska desetljeća koja dugujemo promašenim politikama.

U svakom slučaju, kada idući krene rasprava je li bolji kapitalizam ili socijalizam, brojke su jugonostalgične i jasno pokazuju – pobjednik je socijalizam.