Analiza BBA: Tržišta kapitala nastavit će rasti i ove godine

Godina za nama pokazala se idealnom za investitore koji su bili raspoloženi za preuzimanje većih rizika, pogotovo za ulagače u dionice.

Ako pogledamo širu sliku, u SAD-u je indeks S&P 500 od početka godine donio prinos od 23 posto (ytd), a Nasdaq (tehnološki orijentiran indeks) premašio je S&P 500 s prinosom od 29 posto (ytd).

U Europi su se tržišta suočila sa usporavanjem gospodarstava Zapadne Europe i političkim izazovima u Njemačkoj i Francuskoj. Ako fokus stavimo na Adrija regiju, slika je generalno jako dobra. Indeks tržišta kapitala u Sjevernoj Makedoniji MBI10 je na vrhu sa izvanrednih 65 posto rasta od početka godine, vođen jakim rezultatima u bankarstvu, turizmu i građevinskom sektoru.

Slovenske dionice su također nadmašile tržište SAD-a i nastavile svoju putanju rasta u 2024. U Hrvatskoj je CRO10 skočio na krilima zelene tranzicije, a KONČAR I KONČAR Distributivni i specijalni transformatori dostigli su svoje rekordne vrijednosti.

Srpski BELEX15 je nadmašio očekivanja, podržan konsolidacijom tržišta. U Bosni i Hercegovini SASX10 je pokazao solidne rezultate zahvaljujući jakim rezultatima u sektoru telekomunikacija i farmaceutske industrije, Međutim, banjolučki BIRS indeks zabilježio je pad zbog slabih rezultata kompanija u sektoru energetike, visokih valuacija i konstanto slabe likvidnosti.

Ako pogledamo trenutne valuacije, tržišta u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, vidimo da polako postaju relativno precijenjena. S druge strane, Slovenija ostaje podcijenjena, i pruža mogućnost za dalji rast indeksa u 2025. U ostatku CEE regije, tržišta su podcijenjena, ali geopolitički rizici i političke tenzije, primjerice u Rumunjskoj, nastavljaju se preslikavati na tržišta kapitala.

U 2024. su investitori u Adrija regiju imali mogućnosti zarade na promjeni cijena državnih obveznica, doduše u manjoj mjeri u odnosu na tržišta dionica. Cijena srpske desetogodišnje obveznice je porasla osam posto od početka godine, vođena povećanjem kreditnog rejtinga koji je ušao u kategoriju investicijskog.

Cijene obveznica u Hrvatskoj su nešto manje rasle, budući da je povećanje kreditnog rejtinga na A- već bilo uračunato. U istom razdoblju su cijene obveznica Slovenije porasle skromnih jedan posto. Usprkos ograničenom rastu, Slovenija je i dalje zemlja s najnižim troškovima zaduživanja u Adrija regiji, što iz perspektive fiskalne politike ukazuje na dobru financijsku poziciju.

Očekivanja za 2025. – tržišta kapitala

Izbor novog predsjednika SAD-a dao je vjetar u leđa globalnim tržištima kapitala. Očekujemo da se nastave pozitivni trendovi, vođeni napretkom umjetne inteligencije, infrastrukturnih projekata i porastom izdataka za obranu globalno.

U Adrija regiji očekujemo slična kretanja u 2025., podržana dobrim ekonomskim rastom. Dionički indeksi (bez BiH) će nastaviti rasti zbog povoljnih makroekonomskih indikatora. Međutim, ovaj rast može biti ograničen uslijed povišenih valuacija, pogotovo u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.

U trećem tromjesečju 2024. većina izlistanih kompanija premašila je prošlogodišnje rezultate, što se pozitivno odrazilo na indekse. Ključni sektori koji će voditi rast bit će inicijative vezane za zelenu tranziciju, građevina i bankarstvo. Bankarstvo će i dalje osjećati prednosti neto kamatne marže, s kamatama na kredite iznad onih na depozite. Infrastrukturni projekti i priljev EU fondova ostat će ključni za građevinu i sektore vezane za zelenu tranziciju. Očekujemo slabije rezultate od obrambenog sektora, a neutralni smo po pitanju tehnološkog sektora, s obzirom na trenutne valuacije.

Očekivanja za 2025. – obveznice

Na tržištu obveznica prognoziramo kontinuirani pad prinosa, nastavak trenda započetog sredinom 2024. godine. To će biti podržano smanjenjem kamatnih stopa centralnih banaka i smanjenjem premija rizika.

Očekujemo da će i druge rejting agencije u idućim mjesecima podići kreditni rejting Srbije, nakon što je to učinio S&P. Povećanja rejtinga uz očekivana smanjenja referentne kamatne stope od strane NBS smanjit će troškove budućih emisija duga.

Hrvatski A- rejting i srpski investicijski rejting doprinose atraktivnosti ovih zemalja ulagačima koji su ograničeni pravilima investiranja, što ide u prilog daljem smanjenju prinosa.

Očekujemo i smanjenje troškova kamata u BDP-u u Adrija regiji, na 1.5 posto u prosjeku. Opterećenje kamatnim stopama ostat će nisko, odnosno zemlje regije neće biti značajno opterećene isplatama kamata.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar