Nakon poduljeg razdoblja rasta prosječna plaća u Hrvatskoj nije se promijenila već pet mjeseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Neto isplaćeni dohodak u kolovozu iznosio je 1.324 eura, a pet mjeseci prije toga, u ožujku, bio je čak i dva eura viši odnosno 1.326 eura. U mjesecima između neto plaća je tek vrlo blago oscilirala.
Slična priča je i s bruto dohocima koji se također već pet mjeseci ne mijenjaju. U ožujku je prosječna bruto isplata bila 1.834 eura, a u kolovozu 1.838 eura. Za usporedbu, u 12 mjeseci koji su prethodili ovogodišnjem ožujku neto plaće su rasle u prosjeku za više od 16 eura mjesečno, a bruto za više od 23 eura. Da se istim tempom rast nastavio i kroz ljeto, prosječne neto plaće bi porasle za više od 80 eura, umjesto da padnu za dva.
Dio odgovora za promjenu trenda leži u analizi kako su se tijekom proljeća i ljeta plaće kretale po pojedinim djelatnostima. U oči prvo pada snažan pad plaća od 12 posto u proizvodnji pića, jednom od jačih domaćih sektora u prerađivačkoj industriji. U srodnoj proizvodnji hrane plaće su također išle prema dolje, ali za tek 0,4 posto.
Čitaj više
Pitali smo Crobex 10 kompanije što misle o rastu minimalca, imaju zanimljivu poruku Vladi
Oko 15 posto zaposlenih u srpnju ove godine primilo je nižu bruto plaću od novog minimalca.
21.10.2024
Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu, doznajte tko ima najveće, a tko najmanje
Najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22 posto više od prosjeka, odnosno 1.646 eura).
02.10.2024
Ovo su najpoželjniji hrvatski poslodavci u financijama i osiguranju
Erste, Zagrebačka i Privredna banka Zagreb su na vrhu popisa.
04.09.2024
Također, snažan pad zabilježen je u sektoru telekomunikacija te u financijskom sektoru. U oba su plaće između ožujka i kolovoza pale između 14 i 15 posto. U drugom smjeru, prema gore, prosjek su gurale plaće u šumarstvu, gdje su ojačale 15 posto, proizvodnji električne opreme s porastom od 12 posto, duhanskoj proizvodnji gdje su rasle 11 posto, ali i u komunalnim djelatnostima te logistici.
Interesantno, u ugostiteljskom sektoru ljetos u prosjeku nije bilo rasta plaća: u sektoru smještaja su od ožujka do kolovoza smanjene za pet posto, a u sektoru pripreme i usluživanja hrane i pića porasle su za pet posto.
Snažan pad u telekomunikacijama i financijama ukazuje na manji dio mogućih razloga zašto su u proteklih pet mjeseci plaće na nacionalnoj razini ostale nepromijenjene. Spomenuta dva sektora poznata su po bonusima koji se jednokratno isplaćuju radnicima. Ako je u ožujku isplaćivan bonus za rezultate u prethodnoj godini, i ako se to poklopilo s isplatom eventualnih dodataka za Uskrs, to je moglo iznimno povećati prosjek u ožujku, pa bi izostanak rasta nakon njega mogao biti tek posljedica više nego prosječnog skoka u tom mjesecu.
Jači razlog za ljetošnju stagnaciju zasigurno je snažan skok plaća u javnom sektoru, također u ožujku. Zahvaljujući predizbornom pumpanju podrške među glasačima, efekti odluka vlasti na razinu dohodaka u javnom sektoru postali su vidljivi upravo u ožujku, mjesec dana prije izbora. U samo mjesec dana plaće u javnom sektoru skočile su za po više od 10 posto, a u nekim djelatnostima i više od 15 posto.
I DZS-ove brojke idu u prilog tom tumačenju. Kako smo spomenuli, prosječna neto plaća je u 12 mjeseci prije ovogodišnjeg ožujka rasla za nešto više od 16 eura mjesečno. No u ožujku ove godine dolazi do skoka od čak 78 eura u odnosu na veljaču. Time je zapravo u jednom mjesecu ostvaren porast koji bi možda normalnim ritmom dolazio idućih mjeseci.
Državni statističari će u četvrtak objaviti kako su se kretale plaće u rujnu. Ta brojka i one koje će slijediti do kraja godine dodatno će otkriti je li u Hrvatskoj došlo do promjene trenda kad su u pitanju osobni dohodci. Nastavi li se višemjesečni trend stagnacije ili pokažu li brojke tek simboličan rast, to će svakako biti loš znak.
Stagnacija u pandemiji
Osobni dohodci u Hrvatskoj stagnirali su tijekom pandemije da bi nakon nje počeli ponovo rasti, čak i ubrzano kako bi se nadoknadio realni pad vrijednosti plaća zbog inflacije. U odnosu na kraj 2019. plaće su u kolovozu ove godine bile realno 26 posto više, što bi u prosjeku trebalo značiti oko pet posto godišnjeg rasta.
Dobrodošla, ali i neočekivana promjena, barem kad se radi o hrvatskoj svakodnevici, zasigurno je posljedica manjka radne snage na tržištu rada. Poslodavci su posljednjih godina bili prisiljeni dizati plaće kako bi zadržali zaposlene. Popunjavanje pogona jeftinom inozemnom radnom snagom moglo bi se sada konačno odraziti i na visine prosječnih plaća.