Hrvatska ostvaruje pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća Europske unije kroz uspješnu digitalizaciju koja potiče konkurentnost, otpornost, suverenitet, europske vrijednosti te poduzima akcije uvažavajući klimatske promjene, stoji u izvješću Europske komisije o stanju digitalnog desetljeća za zemlje EU-a.
Naime, prema tom izvješću, koje analizira zajednički napredak EU-a u postizanju digitalne tranzicije Europe do 2030. godine, stoji kako je u prošloj godini Hrvatska postigla znatan napredak u povećanju broja stručnjaka informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT), digitalizaciji malog i srednjeg poduzetništva (MSP) te izgradnji gigabitne povezivosti, odnosno svjetlovodne mreže do krajnjeg korisnika.
Također, pokazala je pozitivan doprinos ciljevima digitalnog desetljeća EU-a u pogledu digitalne infrastrukture, no još uvijek postoji prilika za razvoj u pogledu pokrivenosti ruralnih područja kojih je u Hrvatskoj pokriveno 25,5 posto, dok je prosjek EU-a 55,6 posto.
Čitaj više

Digitalizacija prodaje nije dovoljna, osiguravatelji se trebaju posvetiti učinkovitijoj obradi šteta
Funkcija upravljanja štetama predstavlja ključni pokretač profitabilnosti poslovanja društava osiguranja.
28.06.2024

Promjene mogu biti prijetnja i prilika, sve ovisi o tome kako se kompanije spremaju za njih
Važno je spremiti ljude za promjenu te na nju gledati kao na prijetnju i priliku, odnosno uzeti sve mogućnosti u obzir.
27.05.2024

Slovenija među najprosperitetnijim državama EU-a, u Hrvatskoj druga priča
Hrvati ne vjeruju da će se država učinkovito brinuti za njih u mirovini.
22.04.2024

Hrvatski građani i nakon pilot projekta mogu putovati s putovnicom na mobitelu
Sa digitalnom putnom vjerodajnicom građani mogu brže i jednostavnije prelaziti granice.
28.03.2024
No stanje je bolje kada je u pitanju pokrivenost optičkom mrežom do lokacije korisnika. U tom segmentu je od 2022. godine skočila s 54 posto na 62,1 posto.
Europska komisija pohvalila je Hrvatsku i u doprinosu digitalizacije usmjerene na čovjeka, provodeći nova regulatorna rješenja koja osiguravaju sigurnu i etičku primjenu digitalnih tehnologija.
Hrvati su s 59 posto stanovništva nešto iznad europskog prosjeka od 55,6 posto kada je u pitanju poznavanje osnovnih digitalnih vještina, a s 81,5 posto stanovništva su s vještinama stvaranja digitalnih sadržaja znatno iznad europskog prosjeka od 68,3 posto.
Hrvatska je s rezultatom od 67,2 posto za digitalne usluge dostupne građanima nešto lošija u odnosu na prosjek EU-a od 79,4 posto, kao i sa 66,2 posto za digitalne usluge za poslovanje u odnosu na prosjek EU-a od 85,4 posto.
Prostor za poboljšanje svojih rezultata postoji i u području digitalnih javnih usluga koje su dostupne za 67,2 građana. Svejedno, Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a u broju korisnika e-uprave, što odražava dobru razinu digitalnih vještina njezina stanovništva i naglašava važnost poboljšanja pružanja digitalnih usluga.
Digitalizacija malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj pokazuje raznoliku dinamiku, s nekoliko pokazatelja koji su blizu prosjeka EU-a. Primjerice po pitanju e-trgovine, s 11,3 posto blizu smo prosjeka EU-a od 11,9 posto, dok u ostalim segmentima Hrvatska ostvaruje puno bolje rezultate od prosjeka EU-a od 19,1 posto, i to s 29,5 posto.
Također, Hrvatska je među predvodnicima EU-a u pogledu upotrebe analitike podataka u poduzećima s 51,7 posto u odnosu na prosjek EU-a od 33,2 posto.