U tri godine udvostručen iznos novca koji strani radnici šalju iz Hrvatske

Iznos radničkih doznaka, novca kojeg strani radnici na radu u Hrvatskoj, šalju svojim obiteljima u samo tri godine udvostručio se na 1,4 milijarde eura, pokazuju svježi podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Još 2020. godine oni su u inozemstvo poslali 724 milijuna eura, devet posto više nego godinu prije, da bi nakon toga rast eksplodirao do lanjskih 1,4 milijardi.

U okviru dobro poznatog trenda rasta broja stranih radnika u Hrvatskoj koji je uslijedio nakon što su stotine tisuća domaćih državljana prethodno odselile van – pretežito u bogatije države Europske unije – to je i očekivano. I jedan i drugi migrantski val jasno su vidljivi i u financijskim tokovima.

Još 2017. godine hrvatski građani na radu u inozemstvu poslali su kući sedam puta više novca od onog kojeg su strani državljani na radu kod nas slali svojim zemljama. Lani je taj omjer pao na 4:1. Konkretnije, 2017. godine smo primili 3,24 milijarde eura, a iz Hrvatske je poslano 460 milijuna. Prošle godine smo primili 5,6 milijardi, a strani radnici su kućama poslali već spomenutih 1,4 milijarde.

Spomenute brojke podaci su HNB-a odakle upozoravaju kako se njihovom statistikom "obuhvaćaju svi osobni transferi (...) bilo da se radi o radničkim doznakama ili nekim drugim oblicima pomoći" što znači da brojke ne moraju nužno pokazivati isključivo i samo efekte radničkih migracija. No zasigurno daju vrlo dobar uvid u to koliko se novca zahvaljujući radu u inozemstvu šalje u Hrvatsku i iz nje. Tim više što u HNB-u dodaju kako njihove procjene uključuju i novčane tokove koji prolaze "mimo službenih kanala".

Detaljniji pogled na pojedine države otkriva neke dodatne zanimljivosti. Za početak, čak desetak država se nalazi u rasponu od 40 do 70 milijuna eura po iznosu kojeg su lani njihovi državljani poslali kućama. Primjerice, radnici s Filipina su lani poslali 43 milijuna eura, Ukrajinci milijun eura više, Indijci 45 milijuna, Makedonci 61 milijun, a Nepalci 69 milijuna. U toj "mrtvoj trci" nalaze se još i Slovenija, Austrija, Kosovo te Italija.

Za razliku od njih, tri pomalo očekivane države podosta odskaču. Na samom vrhu liste zemalja kamo strani radnici na radu kod nas šalju novac je Bosna i Hercegovina koja se na toj poziciji nalazi još od 2019. godine. Tada su bosanskohercegovački radnici kući poslali nešto manje od 150 milijuna eura, a lani je to bilo gotovo 300 milijuna.

Na drugom se mjestu, pomalo iznenađujuće, nalaze radnici s njemačkim državljanstvom, koji su lani poslali 138 milijuna eura, a na trećoj poziciji, opet očekivano, zaposlenici iz susjedne Srbije koji su prošle godine poslali 132 milijuna eura, 154 posto više nego tri godine ranije.

Pogled na nešto dulju vremensku seriju također daje interesantan uvid u neke promjene u posljednjih desetak godina. Novac koji radnici iz Srbije šalju iz Hrvatske kućama se od 2013. do prošle godine udeseterostručio. Još je brži rast bio za strane radnike iz Kosova ili Sjeverne Makedonije. Makedonci su 2013. u svoju državu poslali tek 3,6 milijuna eura, dok je lani taj iznos bio 17 puta viši; kod radnika s Kosova rast je 18 puta.

S druge strane, za neke druge gastarbajtere iznosi su začuđujuće stabilni. Kineska dijaspora u Hrvatskoj, koja je u nizu drugih država poznata po svojoj brojnosti, posljednjih desetak godina kućama šalje između 15 i 40 milijuna eura, a lani je to bilo 26 milijuna. Državljani Sjedinjenih Američkih Država koji rade kod nas također proteklih desetak godina šalju uglavnom stabilne iznose koji se kreću između 10 i 30 milijuna eura, a slična je priča i sa Švicarcima čije doznake osciliraju između sedam i desetak milijuna eura.

Ova migrantsko-novčana priča ima, naravno, i svoju drugu stranu s koje hrvatski državljani odlaze u inozemstvo i šalju novac nazad. Od 2013. pa do prošle godine ta brojka je narasla s 2,1 na ranije spomenutih 5,6 milijardi eura, a podaci o pojedinim državama također otkrivaju niz interesantnih pojedinosti.

Za početak, prilično očekivana brojka pokazuje kako hrvatski državljani na radu u Njemačkoj šalju daleko najviše novca među svim našim emigrantima. Lani se radilo o 2,1 milijardi eura, dok se daleko na drugom mjestu s "tek" 607 milijuna našla Irska. Na trećoj poziciji bila je Nizozemska s prošlogodišnjih 555 milijuna eura doznaka, a tek onda na četvrtom Austrija, za koju bi se možda mogla očekivati bolja pozicija, s 436 milijuna eura doznaka u 2023. godini.

Irska, uz to što je slovila za jednu od najpopularnijih destinacija naših iseljenika je zajedno s Nizozemskom, izgleda, profitirala i od izlaska Velike Britanije iz članstva Europske nije. Još 2019. godine iz Velike Britanije je u Hrvatsku stiglo 526 milijuna eura. Godinu kasnije brojka je više nego prepolovljena, a od 2021. je ispod sto milijuna eura.

S druge strane, iznos koji šalju hrvatski državljani iz Irske je od 2019. utrostručen, a onaj iz Nizozemske je povećan više od sedam puta. Čini se da bi se razlozi za taj efekt mogli djelomično tražiti u mogućoj selidbi hrvatskih državljana iz Britanije u njoj geografski bliske države, Irsku i Nizozemsku.

Nakon već spomenute Austrije s 436 milijuna eura na petom mjestu nalazi se Slovenija s lanjskih 285 milijuna. Obje su države dobro poznate kao popularne destinacije za domaće emigrante, a prekogranično zapošljavanje za stanovništvo sa sjevera Hrvatske i njihov svakodnevni povratak kući u Hrvatsku s posla zasigurno i ponešto komplicira procjene i zamagljuje stvarni tijek novca. No iz obiju država je posljednjih godina također zabilježen porast doznaka. Tako su iz Austrije 2019. godine stigla 182 milijuna eura, a iz Slovenije 184 milijuna; obje brojke bitno niže nego lani.

Italija, s kojom nas vežu odlične gospodarske veze, je kroz godine uz oscilacije ipak donekle održala svoj status među emigrantima. Doznake iz te države su u posljednjih desetak godina varirale između 90 i 150 milijuna eura i lani su iznosile 147 milijuna, no ipak su bile niže od 153 milijuna doznačenih 2015. godine.

Hrvatski emigranti u Švicarskoj su, izgleda, preuzeli osobine poslovične točnosti tamošnjih satova. Njihove se doznake već desetak godina kreću u iznosu od dvjestotinjak milijuna eura. Lani su iznosile 227 milijuna, a 2013. godine 211 milijuna. Pohvaljujemo pouzdanost.

Doznake hrvatskih emigranata u Švicarskoj se već desetak godina kreću u iznosu od dvjestotinjak milijuna eura | Depositphotos

Prekooceanske destinacije, i prema zapadu i prema istoku, desetljećima su već na glasu kao omiljena odredišta za domaće emigrante, no iznosi doznaka ne potvrđuju baš tu popularnost u cijelosti. Primjerice, iz SAD-a smo još 2015. godine primili 269 milijuna eura, da bi to lani bilo sto milijuna eura manje, odnosno 170 milijuna. U pojedinim godinama iznos je padao i ispod 90 milijuna eura.

Slična je priča s Kanadom odakle su hrvatski državljani 2015. godine poslali 41 milijun eura da bi do prošle godine to palo na 25 milijuna. Doznake iz Australije su ipak nešto stabilnije te su s nekih pedesetak milijuna eura prije deset godina pale na 44 milijuna lani.

Oštriji pad doznaka iz SAD-a i Kanade, ali i drugih država nakon 2015. godine mogao bi biti posljedica nekih promjena u bilježenju prihoda pomoraca, barem to sugeriraju ostale brojke naše središnje banke. Primjerice, iz Liberije, poznate države za registriranje brodova u globalnom pomorstvu, nam je 2015. godine stiglo 52 milijuna dolara, a godinu nakon toga ništa i tako je sve do danas. Gotovo ista priča je i s Gibraltarom odakle smo 2015. primili 43 milijuna eura, a nakon toga ništa vrijedno bilježenja, a prihodi iz Singapura su sa 110 milijuna eura 2015. pali na 23 milijuna eura 2016. godine te se na toj razini zadržali do danas.

Nakon 2015. ošto su pale doznake iz SAD-a i Kanade | Bloomberg

Postoje i suprotni trendovi. Primjerice, statistika HNB-a bilježi da iz Litve sve do 2020. godine nisu stizale ikakve doznake da bi one u samo posljednje četiri godine porasle na više od pedeset milijuna eura. No umjesto pretpostavke da je tijekom pandemijske krize tamo odselio značajan broj hrvatskih državljana, brojka bi se mogla objasniti i činjenicom da se banka popularne aplikacije za transfer novca Revolut nalazi u Litvi te da su iznosi rezultat raznoraznih transfera preko te aplikacije.

Za kraj ovog pregleda ćemo samo još navesti nekoliko međunarodnih brojki kako bismo doznake u Hrvatsku i iz nje mogli staviti u međunarodne okvire. Prema podacima Ujedinjenih naroda za 2022. godinu država u koju je stiglo najviše inozemnih doznaka bila je Indija sa 111 milijardi dolara, a na drugom je mjestu bio Meksiko s 61 milijardom. Najviše su pak slali kućama emigranti zaposleni u SAD-u i to 79 milijardi dolara, a nakon njih oni zaposleni u Saudijskoj Arabiji i to 39 milijardi.

Stave li se u usporedbu s tim brojkama i podaci za Hrvatsku može se vidjeti da nismo pri samom vrhu, ali smo njemu puno bliže nego što je to uobičajeno za ulogu koju Hrvatska igra u međunarodnoj ekonomiji. Drugim riječima, iznosi koje hrvatski državljani pošalju u Hrvatsku imaju bitno veću ulogu u ukupnoj domaćoj ekonomiji nego što je to u brojnim drugim državama. Za jednu zemlju čija se vlast voli hvaliti svojim gospodarskim rastom zapravo – i nije baš pohvalno.