.webp){kind=icon}
Prije 40 godina, 17. svibnja 1984., u pogon je pušten prvi agregat u Reverzibilnoj hidroelektrani Velebit, tada pod imenom Obrovac, u to vrijeme jednoj od najvećih hidroelektrana tog tipa u Europi. Ubrzo nakon toga, u listopadu iste godine, u rad je pušten i drugi agregat. Smještena u donjem toku rijeke Zrmanje, oko 10 kilometara uzvodno od grada Obrovca, ova, jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj i dan-danas je najsloženiji hidroenergetski objekt u zemlji.
RHE Velebit, snage 276 MW u generatorskom i 240 MW motornom režimu, za svoj rad koristi slivno područje gračačke visoravni i vrlo je bitna za gospodarenje radom svih HEP-ovih elektrana, naročito u noćnom razdoblju. Prosječna godišnja proizvodnja iznosi 430 GWh, što odgovara oko 3 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Ukupna proizvodnja električne energije u RHE Velebit od puštanja u pogon iznosi više od 16 TWh (16 milijardi kWh).
RHE Velebit u stvari služi kao velika "baterija" za pohranu električne energije, koja se potom plasira u sustav kada je to najpotrebnije. Naime, osim proizvodnje električne energije, ova hidroelektrana je značajna zbog mogućnosti crpnog režima rada, odnosno „spremanja“ (akumuliranja) viška električne energije proizvedene iz klasičnih elektrana na fosilna goriva, protočnih hidroelektrana, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora.
Promo/Reverzibilna hidroelektrana Velebit
Izgradnja ove jedinstvene hidroelektrane predstavljala je golemi tehničko-tehnološki izazov, kako za Hrvatsku elektroprivredu, tako i za domaću industriju – izvoditelje radova i isporučitelje opreme. Da je bila riječ o posebnom projektu, koji je bio korak ispred svog vremena, priznanje je Europskog udruženja inženjera građevine (ECCE) koje je RHE Velebit uvrstilo u graditeljsku baštinu Europe za razdoblje od 18. do 21. stoljeća. Sama činjenica da je vrijednost izgradnje elektrane bila oko 1,25 milijardi tadašnjih njemačkih maraka, puno govori o veličini projekta.
Posebno je zahtjevna bila gradnja strojarnice, bunarskog tipa, duboko u stijeni, nedaleko od koje je izgrađeno donje jezero hidroelektrane, Razovac. Gornje jezero, Štikada, nalazi s druge strane planine Velebit, na gračačkoj zaravni. Osim za proizvodnju električne energije, ova dva akumulacijska jezera koriste se i za vodoopskrbu većeg dijela sjeverne Dalmacije, kao i za sportsko-rekreacijske aktivnosti.
U vrijeme Domovinskog rata, od 1991. do 1995. godine, teritorij na kojem se nalazi elektrana nije bio pod kontrolom Republike Hrvatske, ali je elektrana ipak radila i to u tehničkim uvjetima za koje nije projektirana (ispod tehničkog minimuma). Nakon ratnih događanja, elektrana je promijenila ime – iz RHE Obrovac u današnje - RHE Velebit.
