Rimac, državne tvrtke i jedna građanka, tko je dobio najviše novca iz NPOO-a?

Država i privatni sektor sve bolje plivaju u natječajima za fondove Europske unije, a ovaj tjedan su objavljeni podaci o 100 najvećih primatelja sredstava u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO). Na popisu su mnoge državne ustanove, ministarstva, gradovi, ali nađe se i privatnih kompanija, poput one Mate Rimca te jedna građanka Marina Glekević koja je imala jači projekt od mnogih državnih institucija.

Glavni je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. Državama članicama na raspolaganje se stavlja iznos od 672,5 milijardi eura koji čine bespovratna sredstava u iznosu od 312,5 milijardi eura i 360 milijardi eura najpovoljnijih zajmova, kroz koji Europska unija pozajmljuje sredstva uz povoljnije kamate od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice. Hrvatska je  osigurala je oko 6,3 milijardi eura  bespovratnih sredstava što je više od  12 posto BDP-a iz 2020. godine.

U Hrvatskoj sredstva su dodjeljivana za razne projekte, a iznosi variraju, od najvećeg dodijeljenog Rimčevom Project 3 mobilityju od 85,75 milijuna eura do najmanjeg od 764 tisuće eura za projekt Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo GP Šiljku. Pretresli smo popis i izvukli zanimljive podatke koji se u njemu kriju.

Prvih pet

Prvi na popisu je Project 3 mobility Mate Rimca koji je za svoj projekt Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture dobio 89,75 milijuna eura. Projekt je započeo 1. svibnja 2023. a trajat će do 31. ožujka 2026. godine.

Podsjetimo, riječ je o hrvatskoj kompaniji usmjerenoj na stvaranje novog ekosustava urbane mobilnosti, konkretnije, koja provodi projekt Rimčevih robotaksija. Cilj im je revolucionarizirati urbanu mobilnost poboljšanjem transportnih opcija u gradskim sredinama. Planiraju lansirati svoju uslugu u Zagrebu do 2026. godine, a testiranje Mobileye tehnologije na zagrebačkim ulicama već je započelo.

Iza njih je s 27 milijuna eura manje vrijednim projektom Hrvatski operator prijenosnog sustava kojemu je odobreno i isplaćeno 62,08 milijuna eura za projekt Revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Plinacro je treći s 46 milijuna eura, s projektom Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te jačanje plinske infrastrukture. Projekt je u tijeku, a planirani rok završetka 30. lipnja 2026. godine.

Zatim slijede Hrvatske vode kojima je za 33 projekta odobreno 44,88 milijuna eura. Od toga su 32 projekta naslova Program smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama te jedan naziva Program razvoja javne vodoopskrbe.

Nakon njih je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva sa svojim osam projekata, poput izrade digitalne platforme za koje im je odobreno 40,84 milijuna eura.

Popis se dalje nastavlja s ministarstvima, HŽ infrastrukturom, ZET-om, KBC-om Split…

Uspješna građanka

Od 100 korisnika koji ukupno imaju 186 projekta, svega su 22 završena. Neki od njih su Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva koji je dobio 40,83 milijuna eura, Ministarstvo pravosuđa i uprave s projektom Uvođenje modela za hibridni pristup radnom mjestu – smart-working vrijednog 6,65 milijuna eura.

Adrisov Hup Zagreb na popisu je s projektom Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma za koji su dobili 3,27 milijuna eura, a projekt je u tijeku. Također, nekolicina je kompanija dobila sredstva za energetsku obnovu zgrada, poput Fuggera s 2,67 milijuna, Tehnoplasta s 1,59 milijuna eura te Lin-grada s 965 tisuća eura.

No u energetskoj obnovi zgrada krije se i najveća zanimljivost ovog popisa 1,29 milijuna eura dobila je građanka Marina Glekević. Njen projekt je prošišao i primjerice one Zavoda za mirovinsko osiguranje i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.

Obnovljivi izvori energije su mnogima u fokusu | Depositphotos

Najviše privatnika, njih 20, prijavilo je projekt Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora. Za taj projekt najviše sredstava je dobila tvrtka LTH Metalni lijev, 2,63 milijuna eura. Slijede je s tim projektom BDM Stil, Končar – generatori i motori, Frassinox Božić, Color emajl,Vis Promotex, Predionica Klanjec,Adoro, Dekor, Energy Pellets, Kamen, Solium, Mar – Mar, Scam Marine, More, Carta, Brkić izumi, Stega tisak, Moderator i Tvornica mreža i ambalaže. Dodijeljeni iznosi su u rasponu od 2,63 milijuna do 778 tisuća eura.

Ono na čemu će brojni Hrvati biti zahvalni Uniji je projekt Zavoda za mirovinsko osiguranje koji je dobio 1,29 milijuna eura za digitalizaciju svoje arhive te modernizaciju IKT podrške HZMO-a. Napokon, rekli bi svi oni koji su sate gubili u redovima na njihovim šalterima.

Gradu Zagrebu odobreno je 1,15 milijuna eura za tri projekta, od kojih su dva vezana uz izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova na radost i sreću mnogih roditelja koji muku muče s upisima u vrtiće. Treći je pak Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Grad Samobor prijavio je iste projekte kao veći mu susjed, no za njih je dobio 1,04 milijuna eura EU-ova novca.