Hrvatska juri prema BDP-u razvijenih država, ali postoji jedan problem

U posljednje dvije godine, država je ušla u vorteks rasta, a tome može zahvaliti i EU-ovim sredstvima. Nastavi li se kretati ovim tempom, hrvatski bruto domaći proizvod narednih bi godina mogao doseći 80 posto europskog prosjeka, a Hrvatska ući u klub razvijenijih država Europske unije, smatraju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU). No to bi značilo i zavrtanje europske pipe.

Čini se da je na pomolu dodatno ubrzanje apsorpcije europskog novca iz prve omotnice. Ministarstvo kojem je odnedavno na čelu Šime Erlić u ponedjeljak je izdalo uputu o primjeni povećanja cijena u ugovorima korisnika. To bi trebalo otvoriti put deux ex machina rješenju koje će ubrzati dinamiku izvođenja radova na projektima financiranim EU-ovim sredstvima koji su se zbog neizvjesnosti i prevelikog povećanja cijena u posljednje tri godine usporili.

Velikim rastom cijena materijala i svih drugih troškova, pojedini javni naručitelji i izvođači radova na projektima financiranim EU-ovim novcem stjerani su u kut. Budući da su dobili poslove na javnim natječajima, aneksiranje ugovora s novim cijenama, koje nadmašuju prethodno ugovorene, na svoju ruku bilo je previše riskantno. Neki su investitori doskočili problemu, ali mnogo je i onih koji su čekali poteze Vlade koji će im omogućiti izbavljenje iz naizgled šah-mat situacije iz koje izlaze kao gubitaši.

Podsjetimo, Vlada je lani u lipnju donijela zaključak o priznavanju povećanja cijena izvođačima radova. No to nije donijelo priželjkivano olakšanje jer i dalje nije bilo definirano kako izvesti preinake, a ostalo je i mnogo nepoznanica, primjerice oko metodologije obračuna razlike u cijeni i korištenja dokumentarne, indeksne ili klizne skale.

U uputi koju je u ponedjeljak izdao MRRFEU, kako ističu iz tog ministarstva, nalaze se rješenja nedoumica poput one trebaju li se priznavati više cijene od davanja ponude ili potpisivanja ugovora. Naime, povećanje cijena prihvaćat će od potpisivanja ugovora. Doznajemo također kako se povećanje cijena neće obračunavati po ukupnom iznosu, već po pojedinačnoj stavki. U uputi se navodi i kako će se cijene trebati korigirati i ako dođe do njihova smanjenja većeg od deset posto.

Uputa ne donosi novi novac, istaknuli su iz Ministarstva. Međutim, jasna pravila pogurat će provedbu tisuća projekata koji su zastali čekajući smjernice vladajućih. Ubrzanje je važno jer potiče i gospodarski rast.

Klub razvijenih

Hrvatski BDP je lani bio na 73 posto prosjeka BDP-a Europske unije. Da nije Kohezijskih fondova, navode iz MRRFEU-a, hrvatski bi BDP bio pet posto manji, a kohezijska politika zaslužna je i za 70 posto svih javnih ulaganja u Hrvatskoj. Prije deset godina, na početku programskog razdoblja, Hrvatski BDP je, podsjećaju, bio na 61 posto europskog prosjeka.

Ove godine u Hrvatskoj, koja je već deset godina članica Europske unije, završava prva puna EU-ova financijska perspektiva te do 31. prosinca korisnici moraju ispostaviti sve zahtjeve za nadoknadu sredstava.

Prema najnovijim podacima MRRFEU-a, dosad je u ugovoreno 13,97 milijardi eura, odnosno 123,29 posto od 11,33 milijardi eura koliko je iznosila alokacija iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Država je isplatila 9,4 milijarde eura, odnosno 82,95 posto, a Europska komisija je ovjerila 68,67 posto tih sredstava.

Kraj godine se bliži, no iz Ministarstva su optimistični. Smatraju da će se unatoč kompleksnosti situacije realizirati sva alocirana EU-ova sredstva. Uhodani mehanizmi upijanja europskih novaca mogli bi dovesti Hrvatsku među najrazvijenije države u EU27.

EU Eldorado

Međutim, to je dvosjekli mač. Ako uđemo među one kojima je BDP 80 posto europskog prosjeka, raspoložive alokacije mogle bi se uvelike smanjiti. Moguće je da Hrvatska sada ima na raspolaganju najviše EU-ova novca ikada, a 2025. godine mogao bi za nas biti EU Eldorado s obzirom na to da se očekuje priljev sredstava iz "produžetaka" prvog programskog razdoblja, ali i iz omotnice za novo programsko razdoblje.

U financijskoj perspektivi 2021.–2027. Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura. U novoj perspektivi fokus će osim na pametnom i zelenom biti na jačanju regionalnih gospodarstava, otoka i slabije razvijenih područja. Za industrijsku tranziciju hrvatskih regija predviđeno je 536 milijuna eura, za otoke 150 milijuna eura, za potpomognuta i brdsko-planinska područja 470 milijuna eura, a predviđeno je i 185,8 milijuna eura za pravedniju tranziciju hrvatskih regija te 681,27 milijuna eura za ulaganja u gradove.

Dosad je bilo osam ITU gradova, što je zapravo obuhvatilo 107 gradova i općina, a odsad će se sredstva dijeliti između 22 ITU grada, odnosno 192 grada i općine. Svaki ITU grad na raspolaganju će imati određeni iznos koji mogu uložiti u projekte urbanog razvoja koje sami biraju, a Ministarstvo ih odobrava. Iz Ministarstva ističu kako će svi oni i dalje moći aplicirati i na druge EU-ove natječaje.

Do prvog tromjesečja iduće godine najavili su objavu pet natječaja iz Programa konkurentnosti i kohezije te dva poziva iz Integriranog teritorijalnog programa.

Prema podacima Ministarstva, razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU-a u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun EU-a iznosi 10,74 milijarde eura u korist hrvatskog proračuna. Od tog iznosa, na Nacionalni plan oporavka i otpornosti otpadaju 2,22 milijarde eura.