.webp){kind=icon}
Sudeći po trendovima na tržištima kapitala, dogovor oko formiranja nove vlasti, objavljen u srijedu, kao da se i nije desio. Investitori i drugi igrači na burzama slegnuli su ramenima na informacije kako će Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Domovinski pokret (DP) zajednički formirati novu vladu.
Indeks Crobex na Zagrebačkoj burzi u srijedu je skliznuo za 0,4 posto i time nastavio svoj kratki blagi pad koji je započeo u utorak. Ni jutarnji dio trgovanja u četvrtak nije donio promjenu. Do podneva vrijednost mu je dodatno oslabila za 0,1 posto te se kretao oko razine od 2796 bodova.
Domaći dionički indeks već se dva mjeseca uglavnom kreće u rasponu od 50 bodova oko razine od 2800 bodova, mada je na trenutke dosezao i 2850 bodova. Nešto jače reakcije dionica prethodnih su dana bile uglavnom rezervirane za objavu pojedinih poslovnih rezultata, no ne postoje drugi signali kako se raspoloženje na tržištu bitno mijenja, bilo zbog politike ili nekih drugih razloga.
U nekoj klasičnoj paradigmi tržište dionica obično pozitivno reagira na desničarske pobjede na izborima. Konzervativni pogledi koji se vežu uz taj dio političkog spektra uključuju i smanjenje regulative koja inicijalno poskupljuje poslovanje kompanija, odnosno pristup manjeg miješanja države u redovni, pa tako i ekonomski život. Zbog toga rastu očekivanja o višim profitima kompanija, što automatski diže i cijenu dionica na burzama.
Izostanak reakcije na najnoviji dogovor oko desničarske vlasti u Hrvatskoj može ukazivati kako igrači na tržištu, bez dodatnih informacija, zapravo ne očekuju nikakve promjene koje bi išle u korist domaćim kompanijama. Također, može se raditi o tome da je domaće tržište kapitala jednostavno preplitko i ima premalu likvidnost da bi se na njemu imalo osjetio politički zaokret, ako je do njega uopće došlo.
Reakcije nije bilo niti na tržištu obveznica. Prinos na hrvatske desetogodišnje obveznice ostao je praktički nepromijenjen, na razini od 3,59 posto gdje je i završio prethodni trgovinski dan. "Nije neuobičajeno da takvi događaji nemaju trenutan izraženiji utjecaj na vrijednost državnog duga, a glavni razlozi su slabija likvidnost tih obveznica te neizvjesnost oko ekonomskog usmjerenja nove Vlade", komentira glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Hrvatske državne obveznice često su u rukama lokalnih osiguravajućih društava koja zbog svoje dugoročne ulagačke strategije izbjegavaju aktivnije trgovanje tim obveznicama i time smanjuju likvidnost, objašnjava. Razlika prinosa između hrvatskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica u srijedu se smanjila za sedam baznih bodova na 108 baznih bodova. "No ta ista razlika između dvaju financijskih instrumenata je time ostala u istom rasponu kao od sredine ožujka, pa se takav pomak ne treba odmah pripisati nekom entuzijazmu investitora direktno povezanom s formiranjem nove vlade", dodaje Knez.
Inicijalne reakcije, vidljive iz kretanja dioničkih indeksa i obvezničkih prinosa, tako bi mogle sugerirati kako domaća politika nema utjecaja na domaće gospodarstvo. Ili kako investitore baš i nije briga za politiku.
