Štednja u čarapi ili u banci - zbog niskih kamata nema puno razlike

Iako je borba monetarne politike protiv inflacije još uvijek neizvjesna, apsolutni pobjednik te bitke zasad su banke. Dizanje kamatnih stopa omogućilo im je da "parkiraju" viškove likvidnosti na račune središnjih banaka i od kamata ubiru rekordne profite bez ikakvog rizika. S druge strane, štediše tih istih banaka nisu bile te sreće.

Kamate na depozite građana su i dalje smiješno niske u usporedbi sa stopom inflacije pa ne čudi što je država s izdanjem tzv. narodnih obveznica i trezoraca privukla veliki interes. Kamata koju je država ponudila na jednogodišnje trezorske zapise (3,75 posto) daleko je bolja od prosjeka prinosa koji bi vam donijela oročena štednja kod domaćih banaka.

Naime, prema informativnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) od sredine listopada, domaće banke (njih 19) na oročenu štednju s rokom dospijeća na godinu dana (s jednokratnom uplatom, u visini od 1000 eura) daju prosječnu kamatnu stopu od 1,6 posto.

Najveću kamatu daju Croatia banka (2,9 posto) i Agram banka (2,8 posto), dok je debelo najmanja u PBZ-u (0,8 posto). Ostale veće banke na našem tržištu također daju mršavih 1 posto.

Na oročenu jednogodišnju štednju s višekratnom uplatom prosječna kamatna stopa, u 13 domaćih banaka koje nude takav model štednje, iznosi tek 0,99 posto. Tu konkurenciju predvodi Partner banka s kamatom od 2,6 posto, dok najmanje plaća Agram Banka (0,07 posto).

Madraci i čarape opet konkurentni

Ako ste, logično, pomislili da bi vam duže oročenje donijelo veće prinose, prevarili ste se. Naime, u slučaju da svoj novac deponirate u domaće banke na rok od pet godina, dobivate osjetno manje kamate nego na štednju na 12 mjeseci. Konkretno, prosječna kamatna stopa na štednju s ročnošću od pet godina iznosi tek 0,88 posto. Najviše daje Erste&Steiermaerkische banka (1,5 posto), dok je na dnu opet PBZ s kamatom od 0,02 posto.

Drugim riječima, ako novac stavite u čarapu na pet godina i na kraju tu istu čarapu uspijete prodati po nekakvoj pristojnoj cijeni, inflacija će vam pojesti manje vrijednosti novca nego ako ga položite u PBZ na štednju. Malo karikiramo, ali nismo daleko od istine.

Zanimljivo je da nešto svježiji podaci Europske središnje banke (ECB) iz studenog 2023. daju dosta optimističniju sliku od našeg izračuna s HNB-ovim brojkama.

Prema ECB-u, kamata na depozite s jednogodišnjim oročenjem na području eurozone iznosila je u prosjeku 3,34 posto. Hrvatska je dosta ispod tog prosjeka sa stopom od 2,44 posto, a niže kamate od nas daju samo banke u Irskoj (2,4 posto), Cipru (2,01 posto), Grčkoj (1,79 posto) i Sloveniji (1,31 posto). S druge strane, štedišama najviše nude banke u Estoniji (4 posto) i Francuskoj (3,9 posto).

Što se tiče depozite s ročnošću od preko dvije godine, prosjek eurozone je 3,42 posto, dok je u Hrvatskoj 2,42 posto. Debelo najniže su kamate u Španjolskoj (1,47 posto) i Portugalu (1,99 posto), a najviše u Italiji (4,46 posto) i Litvi (4,22 posto).

Izokrenute uloge

Gledajući ove brojke, čini se da su se banke potpuno odmetnule od svoje nominalno temeljne uloge financiranja građana i poduzetništva, pretvorivši se u štediše kod središnjih banaka.

Budući da im takav model poslovanja nosi rekordne zarade, iluzorno je očekivati da će ga mijenjati prije nego ih okolnosti na to prisile, a kako se inflacija pokazuje tvrdokornijom od očekivanja, politika visokih kamata mogla bi im ići na ruku još neko vrijeme.

Dioničari i menadžment veselo trljaju ruke jer je dobit dvadesetak domaćih banaka u prvih deset mjeseci prošle godine skočila je za 61 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, i to na 1,18 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci HNB-a. Pod pretpostavkom da se rast dobiti nastavio istim tempom i u posljednja dva mjeseca 2023., može se prognozirati da su banke lani u džep spremile preko 1,5 milijardi kuna profita.

Aktiva cijelog bankovnog sustava je istovremeno porasla tek tri posto, na 78,2 milijarde eura, pokazuju podaci HNB-a.

Tako komotna financijska pozicija domaćim je kreditorima omogućila da i kamate na kredite drže relativno niskima, odnosno da u njihovo podizanje krenu sporijim tempom od ECB-a i europskih konkurenata.

Na žalost svih koji ne znaju gdje bi s novcem, a ljubitelji su konzervativnih tipova štednje, ista je priča i s depozitima. Dok bilance rastu i profiti bujaju, banke slabo mare za privlačenje nove štednje primamljivijim kamatama. Pozitivna stvar iz cijele te priče jest to da se ljudi polako sve više okreću alternativnim ulaganjima, čime se u praksi jača financijska pismenost građana.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar