.webp){kind=icon}
Inflacija bi se u Hrvatskoj mogla zadržati na višim razinama i dulje od sadašnjih očekivanja odluče li domaća poduzeća inzistirati na zadržavanju svojih profita. Upozorili su na to u srijedu stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) u objavi kojom su pokušali objasniti jesu li domaći poduzetnici nabijanjem cijena prouzročili višu i dulju domaću inflaciju.
Godišnja stopa inflacije u studenom, mjerena tzv. harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, je u Hrvatskoj bila 5,5 posto što je dosta više od prosjeka Europske unije koji je bio 3,1 posto. Na samom početku ovog inflacijskog ciklusa, krajem ljeta 2021. godine, hrvatska je inflacija bila otprilike u razini prosjeka EU. U rujnu 2021. kod nas je bila 3,5 posto, a u uniji je prosjek bio 3,6 posto. Pola godine kasnije prosječna inflacija u EU bila je 7,8 posto, a kod nas je ona iznosila 7,3 posto.
No nakon toga domaća inflacija skače i sve do danas uglavnom je za dva, ponekad i gotovo tri, postotka viša nego što je to prosjek EU. Sve to usprkos proklamiranoj brizi države za domaće potrošače jer iz Vlade Andreja Plenkovića neprestano upozoravaju kako je zahvaljujući njihovim potezima u Hrvatskoj inflacija niža nego što bi trebala biti.
Čitaj više
HNB: U 2024. BDP raste za tri posto, a inflacija usporava
Zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2023. prognozirao gospodarski rast od 2,9 posto, a 2,6 posto u 2024. godini.
19.12.2023
U eurozoni potvrđena inflacija u studenome od 2,4 posto, u Hrvatskoj 5,5 posto
U studenome su u odnosu na listopad cijene u Hrvatskoj bile za 0,4 posto niže.
19.12.2023
Vujčić: Euro spasio Hrvatsku od više inflacije i troškova zaduživanja
Hrvatska ima znatno nižu inflaciju u odnosu na EU-ove članice koje nisu uvele euro.
18.12.2023
ECB zadržao kamatnu stopu, zanimljivo je što misli o inflaciji
ECB smatra da bi inflacija u idućem kratkoročnom razdoblju ponovno mogla ubrzati.
14.12.2023
Mnogi su se zbog toga zapitali jesu li visoke cijene i domaća inflacija rezultat gramzivosti hrvatskih poduzetnika koji love u mutnom te nestabilno okružje i zamjenu valuta iskorištavaju kako bi neopravdano podigli cijene i ostvarili ekstra dobit. Gorana Lukinić Čardić, viša savjetnica u Direkciji za ekonomske analize i Jurica Zrnc, savjetnik u Direkciji za monetarnu politiku Hrvatske narodne banke, pokušali su odgovoriti na to pitanje u najnovijoj objavi na HNBlogu.
Zrnc i Lukinić Čardić su u svojoj procjeni koristli tzv. deflator bruto domaćeg proizvoda (BDP). U izračun tog pokazatelja ulaze cijene svih finalnih proizvoda i usluga domaćeg gospodarstva, odnosno ne izdvajaju se samo cijene iz potrošačke košarice kao što je to slučaj s indeksom potrošačkih cijena. Uz to, deflator BDP-a isključuje uvozne cijene pa je stoga "jedan od uobičajenih pokazatelja domaćih pritisaka na rast cijena", tumače u HNB-u.
Sukus istraživanja HNB-ovih ekonomista svodi se na to da profiti domaćih poduzetnika jesu natprosječno doprinosili inflaciji. No njihove marže nisu se bitnije promijenile u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Marže su se zapravo tijekom 2022. godine vratile na razine iz 2019. godine, nakon što su smanjene u prvoj pandemijskoj godini.
Rast ulaznih cijena domaći su poduzetnici dijelom prebacivali na kupce, a dijelom na vlastite radnike odgađajući rast plaća. Sad kad su se profiti vratili na stare razine i dalje postoji rizik da bi se cijene mogle nastaviti povećavati jer bi poduzetnici mogli pokušati zadržati profit, ali će biti prisiljeni i na podizanje plaća radnicima. Odluče li zadržati razine svojih profita, i budu li podizali plaće radnicima, to će se vjerojatno osjetiti i na konačnim cijenama proizvoda i usluga koji će i dalje poskupljivati.
Tome u prilog idu i podaci o prosječnim dohocima u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća u listopadu je realno bila tek 1,3 posto viša nego u prosincu 2020. godine. U razdoblju od prosinca 2021. do veljače 2023. godine plaće u Hrvatskoj se realno uopće nisu povećavale i tek s početkom ove godine počinje njihov realni rast koji posljednjih mjeseci ubrzava. No trebat će još neko vrijeme kako bi se se nadoknadio manjak zbog čega u HNB-u smatraju da postoji rizik daljnjeg održavanja inflacije na višim razinama.
U središnjoj banci nisu spominjali odgođene učinke državnih mjera kojima su se cijene određenih energenata i pojedinih proizvoda zamrzavale, a njihovo buduće odmrzavanje i očekivani rast, će također trebati uzeti u obzir. Preliminarni podaci o kretanju inflacije u prosincu očekuju se krajem idućeg tjedna i usprkos njenom postepenom padu proteklih mjeseci, čini se da ne bismo smjeli prerano odahnuti.
