Prosječna neto isplaćena plaća u lipnju iznosila je 1.150 eura i bila za 1,5 posto viša nego u svibnju, kad je iznosila 1.133 eura, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Nominalni rast na godišnjoj razini, dakle u usporedbi s prosječnom plaćom u lanjskom lipnju, iznosi čak 12,4 posto.
No ako se u izračun uključi i utjecaj inflacije, rast osobnih dohodaka je mnogo skromniji. U lipnju su plaće bile 0,6 posto više nego u svibnju te 4,5 posto više nego u lipnju prošle godine.
Lipanj je tek četvrti mjesec za redom koji pokazuje rast realnih plaća na godišnjoj razini. U cijeloj prošloj godini plaće su realno pale za 3,1 posto pošto nisu uspijevale držati korak za inflacijom. Njihov realni rast morat će biti puno dulji kako bi se nadoknadio udarac na kupovnu moć građana koju je imala inflacijska 2022. godina.
ECB neće stajati sa strane i gledati kako korporativne marže i plaće rastu.
07.07.2023
Stopa inflacije je posljednjih mjeseci ponešto pala, ali je još uvijek na visokih osam posto, odnosno na razini na kojoj je bila u proljeće prošle godine. Još manje veseli činjenica da se ne prognozira oštriji pad inflacije idućih nekoliko mjeseci, već ekonomisti procjenjuju da će doba više stope inflacije trajati i kroz 2024. godinu. Među državama članicama EU-a, Hrvatska je šesta po visini inflacije.
Rast dohodaka ne bi smio zasjeniti činjenicu da se nastavlja povećavati razlika između iznosa prosječne i medijalne plaće. Medijalna plaća, koja je u lipnju iznosila 991 euro, realnije prikazuje koliko većina građana stvarno dobije od poslodavaca.
Prije sedam godina medijalna plaća u pojedinim mjesecima je prelazila i razinu od 88 posto prosječne. Posljednjih mjeseci ona ponekad pada i ispod 83 posto prosječnog iznosa. Rast ove razlike ukazuje na to da visoke plaće brže rastu od niskih, odnosno da je sve veća razlika između bogatih i siromašnih.
Podaci Eurostata pokazuju da se Hrvatska nalazi među članicama s najnižim plaćama. Po iznosu godišnjeg isplaćenog dohotka lani su od nas niža primanja imali jedino stanovnici Mađarske, Rumunjske i Bugarske. U susjednoj Sloveniji dohodak je bio 43 posto viši, a u najčešćim destinacijama za hrvatske emigrante, Njemačkoj i Austriji, čak 217, odnosno 230 posto viši.
Američke carine na uvoz iz EU-a mogle bi smanjiti profit proizvođača automobila za 3.500 do 10.000 dolara po vozilu, prema analizi Bloomberg Intelligencea (BI).
Tržišta očekuju smanjenje kamata ECB-a, no odluke ovise o inflaciji i globalnim kretanjima. Slabosti u gospodarstvu mogu pomoći, dok ECB čeka jasniju sliku prije daljnjih poteza.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo vam poslati poveznicu za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.
.webp){kind=icon}
