Dio poduzetnika koji je dobio potpore za očuvanje radnih mjesta tijekom pandemije morao je dosad vratiti 47 milijuna eura, a revizija koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) još traje.
Brojke iz HZZ-a govore da je dosad 29.752 poduzetnika moralo vratiti 46,6 milijuna eura.
Prema izvješću hrvatske Vlade o potporama za 2021. godinu, one su zbog pandemije iznosile 3,2 milijarde kuna, što bi bilo oko 425 milijuna eura, a činile su 25,7 posto udjela u potporama industriji i uslugama.
Čitaj više
Državne potpore u 2021. godini 4,2 posto manje nego godinu prije
Iznosile su ukupno 20,2 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a.
17.11.2022
EK preporučila ukidanje energetskih potpora i bržu zelenu tranziciju
EK je u proljetnom Paketu Europskog semestra Hrvatskoj dala tri preporuke za ovu i sljedeću godinu.
24.05.2023
Otvoren lov na pola milijarde eura potpora za poljoprivredu, traje do sredine svibnja
Otvoren rok za podnošenje zahtjeva za izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2023. godinu.
06.03.2023
Čelnici EU-a smatraju da treba povećati potpore za zelenu energiju
Potpore su nužne kao odgovor na američki zakona IRA.
10.02.2023
Ukupne potpore u industriji i uslugama te godine dosegnule su 12,6 milijardi kuna, što je bilo 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Istodobno, potpore za poljoprivredu i ribarstvo bile su 7,6 milijardi kuna ili 1,8 posto BDP-a, pa je tako ukupno na potpore otišlo 20,2 milijarde kuna. U tom smislu na ono što se odnosi na pandemiju otišlo je oko 15 posto sredstava namijenjenih potporama.
S pandemijskim potporama krenulo se u proljeće 2020. godine, kada je i najveći dio njih isplaćen.
"U većini slučajeva poslodavci nisu u obvezi vratiti cjelokupni iznos potpore, već samo dio za koji se kontrolom utvrdilo da je potrebno izvršiti povrat", odgovorili su o provedenim revizijama iz HZZ-a za N1. Po radniku je, za puno radno vrijeme, bila moguća potpora i do 4000 kuna mjesečno, ovisno o razini pada prihoda.
Mjeru je koristilo oko 115 tisuća poslodavaca za više od 705 tisuća radnika s ukupnom isplatom od oko 1,6 milijardi eura neto, odnosno bez doprinosa. To govori da je dosad vraćeni iznos tek oko tri posto ukupno isplaćenog.
U HZZ-u kažu da su najčešći razlozi za traženje povrata to što je u nekim slučajevima trošak plaće financiran dvostruko iz javnog novca, odnosno korištenjem potpora i, primjerice, novaca za bolovanje ili rodiljni dopust, što ide ne teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Također je bilo slučajeva da su neki poslodavci radniku dali poslovno uvjetovani otkaz i za njega nastavili primati potporu, a ima i onih koji nisu udovoljavali propisanim kriterijima pada prihoda za novac koji su primili.
.webp){kind=icon}
