Europska komisija je Hrvatskoj preporučila da do kraja ove godine ukine mjere potpore za energiju, nastavi s čvrstom provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i programa kohezijske politike te bržim razvojem obnovljivih izvora smanji ovisnost o fosilnim gorivima.
Europska komisija u srijedu je objavila proljetni Paket Europskog semestra, koji, između ostaloga, sadrži preporuke na području gospodarske i socijalne politike. Proljetni paket temelji se na programima stabilnosti i nacionalnim reformskim programima koje države članice dostavljaju Komisiji. U sklopu toga, Komisija je Hrvatskoj dala tri preporuke za ovu i sljedeću godinu, piše Hina.
Komisija preporučuje da se mjere potpore koje su na snazi kako bi se gospodarstvu i stanovništvu smanjili troškovi energije do kraja ove godine obustave te da se uštede koje bi se tako postigle usmjere u smanjenje proračunskog deficita.
Čitaj više
Europska komisija u 2023. prognozira veći rast, ali i inflaciju
Europska komisija smatra da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 1,6 posto s ubrzanjem na 2,3 posto u 2024.
15.05.2023
Komisija traži strože kažnjavanje korumpiranih visokih dužnosnika
Europljani nemaju povjerenje u svoje nacionalne vlade i njihove mjere za rješavanje korupcije.
04.05.2023
Hrvatska među najvećim dobitnicima europskih kohezijskih fondova
Čak 545 milijardi eura će se do 2027. godine uložiti, od čega 378 milijardi eura financira EU.
02.05.2023
Europska komisija izdvojila 1,2 milijarde eura za fond za obranu
Sredstva su dodijeljena za zajedničke istraživačke i razvojne projekte u području obrane za 2023.
30.03.2023
U slučaju novog povećanja cijena energije koje bi tražilo dodatne potpore, te bi potpore trebale biti usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća, trebale bi biti fiskalno priuštive i morale bi sadržavati poticaje za štednju energije.
Komisija je svim zemljama članicama preporučila ukidanje energetske potpore.
Ograničavanje rasta rashoda
U prvoj preporuci također se ukazuje na potrebu vođenja razborite fiskalne politike ograničavanjem nominalnog povećanja primarnih neto rashoda do najviše 5,1 posto u sljedećoj godini. Također se preporučuje da se očuvaju nacionalno financirana javna ulaganja i osigura učinkovito korištenje bespovratnih sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti i ostalih europskih fondova, naročito za poticanje zelene i digitalne tranzicije.
Za razdoblje nakon 2024. preporučuje se nastavak srednjoročne fiskalne strategije postupne i održive konsolidacije s investicijama i reformama koje vode prema većem, održivom rastu kako bi se u srednjoročnom razdoblju postigla razborita fiskalna pozicija.
U drugoj preporuci Komisija kaže da Hrvatska treba nastaviti sa snažnom provedbom plana oporavka i otpornosti te da brzo dovrši poglavlje REPowerEU kako bi što prije krenula s njegovom provedbom. Također se preporučuje brza provedba programa kohezijske politike.
Komisija u trećoj preporuci ističe da je potrebno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebice energije vjetra i sunca i geotermalnih izvora, dovršavanjem nepotpunog zakonodavnog okvira i pojednostavljenjem administrativnih postupaka za izdavanje dozvola i postupaka za instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama.
Obnovljivi izvori energije
Komisija navodi da Hrvatska uvozi oko 53 posto potrošene energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, udio vjetroelektrana povećan je na 14 posto, ali je udio solarne energije svega jedan posto.
Preporučuje se i potpora malim proizvođačima obnovljive energije, poboljšanje prijenosne i distribucijske mreže električne energije, posebice poboljšanjem prijenosne veze između sjevera i juga zemlje i brže uvođenje pametnih brojila.
Također se preporučuje brža provedba mjera za energetsku učinkovitost, uključujući instaliranje toplinskih pumpi, da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima u prometnom sektoru promicanjem održivih rješenja, naročito u željezničkom sektoru i elektrifikaciji cestovno prijevoza.
Komisija Hrvatskoj također preporučuje da pojača napore za stjecanje vještina potrebnih za zelenu tranziciju. U svojoj analizi Komisija navodi da nedostatak radne snage i potrebnih vještina u proizvodnji, razvoju i održavanju tehnologija s nultom emisijom predstavljaju uska grla u tranziciji na gospodarstvo s nultom emisijom.