Knez: Kamatne stope ostat će visoke dulje razdoblje

Europska središnja banka (ECB) će još dizati kamatne stope i ostaviti ih višima na dulje razdoblje, drži glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez. Odlučnije povlačenje viška likvidnosti iz sustava ovisit će o tome postoji li uvjerenje u njegovu stabilnost, dodao je nakon što je ECB u četvrtak očekivano podigao referentne kamatne stope za dodatnih četvrtinu postotka.

Kamatna stopa na depozite sada se nalazi na razini od 3,5 posto. Analitički tim Bloomberg Adrije smatra da će ECB kamatne stope u srpnju dizati za dodatnih 25 baznih bodova, "a raste vjerojatnost i za dodatno povećanje od 25 baznih bodova kasnije u ovoj godini".

Krajem godine bi tako depozitna stopa mogla biti na barem 3,75 posto, a zbog toga će se šestomjesečni Euribor približiti razini od četiri posto, komentira Knez. Više kamatne stope na financijskom tržištu dosad su se u Hrvatskoj odrazile tek na rast stopa na kredite poduzetnicima, a građani su većinom još pošteđeni.

Objašnjenja koja su došla uz objavu više kamatne stope pokazuju da se ECB fokusira na snagu tržišta rada, a taj fokus se "može smatrati razočaranjem zbog neuspjeha oštrijeg slabljenja gospodarske aktivnosti", drži Knez. Iz ECB-a su naglasili da se dosadašnja povišenja kamatnih stopa snažno prenose na uvjete kreditiranja. "No svejedno se oklada o pomoći recesivnih kretanja u borbi protiv inflacije pokazuje preambicioznom", zaključuje.

Drugi značajan element je što je ECB priznao da temeljna stopa inflacije i dalje značajnije ne pada. "Taj faktor je čvrsto povezan sa snagom agregatne potražnje, zbog čega je ECB povisio prognoze temeljne inflacije u idućim godinama. I dalje ostaje mogućnost da ECB krene s rezanjem stopa već iduće godine, ovisno o dinamici povlačenja viška likvidnosti iz sustava. No i tada će prosječna razina stopa barem do 2025. godine biti nešto viša nego što smo dosada mislili", tumači Knez.

Višak likvidnosti

Vezano uz spomenuti višak likvidnosti Knez objašnjava da zasad "ECB izbjegava iznositi dodatne detalje o povlačenju viška (…) puštajući obveznice iz svojeg portfelja na dospijeće bez (potpunog) reinvestiranja". Očigledno se želi vidjeti kako će proći otplata 477 milijardi eura iz tzv. TLTRO programa koji dospijeva pred kraj ovog mjeseca.

TLTRO (eng. Targeted longer-term refinancing operations) je program kroz koji ECB po povoljnim uvjetima kreditira velike banke, a iznosi koje banke mogu uzajmiti od ECB-a ovise o iznosu kredita kojima te banke kreditiraju građane i obveznike. Inicijalno je program uveden 2014. godine, kamatne stope po kojima banke uzajmljuju od ECB-a mogu biti i za pola postotka niže od depozitne referentne stope, a uobičajeni rok dospijeća je tri godine.

Nedavne zabrinutosti oko stabilnosti financijskog sustava ne smiju se zaboraviti, podsjeća Knez, koliko god se smatra da je, zahvaljujući čvrstim regulatornim zahtjevima, bankovni sustav eurozone otporan na šokove. "Eurozonu karakterizira distribucija banaka od onih sa snažnom do onih sa slabijom likvidnosnom pozicijom", tumači.

Bloomberg

"ECB zasigurno želi vidjeti koliko će potrajati eventualna preraspodjela likvidnosti u eurozoni nakon nadolazećeg dospijeća TLTRO-a, a pogotovo ako će biti barem i malih naznaka kamatnih šokova na međubankovnom tržištu novca. Kako bilo da bilo, nedavna praksa ECB-a prema kojoj je smanjivao portfelj njemačkih i francuskih obveznica, dok je povećavao portfelj talijanskih i španjolskih, nije održiva", smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije.

"Prilagodba sustava eurozone na razinu likvidnosti koja će obuzdati inflatorne šokove ipak će zahtijevati sveobuhvatno izbacivanje obveznica iz portfelja. Zbog toga su izgledni sporadični skokovi premije na rizik izdavatelja kao što su Italija, ali i drugih s nižim kreditnim rejtingom" zaključuje Knez.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar