Teret općeg rasta kamatnih stopa na globalnom novčanom tržištu u Hrvatskoj zasad plaćaju samo kompanije, pokazuju najnoviji podaci središnje banke. Dok su kamatne stope za nove kredite građana u travnju u prosjeku bile na otprilike istoj, ili čak nižoj, razini kao i posljednje tri godine, kod kompanija je situacija bitno drukčija.
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su banke u travnju novougovorene dugoročne kredite u eurima tvrtkama odobravale po prosječnoj stopi od 5,2 posto. Kratkoročni krediti su bili jeftiniji i odobravali su se uz stopu od 3,6 posto.
Obje brojke su bitno više nego što su to bile, primjerice, prošlog ljeta. Tada su se dugoročni krediti u eurima odobravali uz dva posto kamate, a kratkoročni čak i upola jeftinije od toga. I jedni i drugi su u međuvremenu više nego dvostruko poskupili.
Hrvatska narodna banka
Domaći analitičari već dulje vrijeme najavljuju da će kamatne stope u Hrvatskoj ići prema gore. Velike monetarne institucije poput američkih Saveznih rezervi te Europske središnje banke već se godinu i više dana bore protiv visoke inflacije izazvane posljedicama pandemije i rata u Ukrajini. Njihovo podizanje referentnih kamatnih stopa prelijeva se na ostatak financijskog tržišta stoga je bilo očekivano da će cijena zaduživanja rasti i u Hrvatskoj.
HNB-ova statistika pokazuje da je to zasad ipak većinom ograničeno na poduzeća. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite građana se, recimo, prije tri godine kretala oko razine od tri posto, do prošle godine se čak uspjela spustiti i blizu razine od dva posto, da bi od lanjskog do ovogodišnjeg travnja ponovno narasla na oko tri posto. Do blagog rasta je došlo, ali on je zasad još uvijek daleko od promjene do koje je došlo kod kreditiranja kompanija.
Također, kod građana je u posljednjih godinu dana došlo i do blagog rasta kamatnih stopa na nenamjenske kredite koji se sad odobravaju po oko prosječnih 5,5 posto, ali prije tri godine ta je stopa bila niža za tek pola postotka. Današnje nenamjensko zaduživanje tako nije bitno skuplje. Kod prekoračenja na tekućim računima i kod kamatnih stopa za kredite po kreditnim karticama čak je došlo i do pada.
Hrvatska narodna banka
Kamatne stope nisu rasle samo kod kredita, već i kod depozita, pokazuje statistika središnje banke. Čini se da domaći bankari pokušavaju potaknuti svoje klijente da zadrže novac u bankama odnosno da ne razmatraju druge investicijske opcije gdje bi možda mogli ostvariti i više prinose.
Prosječne kamatne stope na oročene depozite kompanija porasle su s razine bliske samoj nuli u ljeto prošle godine na sadašnjih jedan do dva posto. Kompanije su sklone slobodni novac brzo plasirati u investicije gdje je prinos viši.
Donekle slično, oročeni depoziti građana, za koje su banke još krajem prošle godine odobravale tek možda 0,2 posto kamate, sada nose kamatu od pola postotka pa čak i do 1,6 posto. Nagli skok može dijelom biti i posljedica državnog emitiranja tzv. narodne obveznice koja je početkom godine izdana uz nominalnu kamatnu stopu od 3,65 posto.
.webp){kind=icon}
