Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju bio realno 2,8 posto viši nego u istom razdoblju godinu prije, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS). Nova stopa znači dodatno usporavanje ekonomske aktivnosti. Prema najnovijim, revidiranim, podacima godišnji porast u posljednjem lanjskom tromjesečju iznosio je 3,5 posto.
Na kvartalnoj razini, pak, došlo je do ubrzavanja. Nakon 0,5 posto tromjesečnog rasta u zadnjem lanjskom kvartalu, rast je sada ojačao na 1,4 posto, pokazuju sezonski prilagođeni statistički podaci.
Prema najnovijim procjenama Eurostata, BDP Europske unije je u prvom kvartalu bio 1,2 posto viši nego godinu dana ranije i 0,2 posto viši nego u četvrtom kvartalu.
Čitaj više
Bruxelles očekuje rast hrvatskog BDP-a od 1,6 posto, sve ovisi o sezoni
Rast plaća i zaposlenosti pogurat će domaću potražnju, a onda i ukupni gospodarski rast.
24.05.2023
Vlada u 2023. očekuje rast BDP-a za 2,2 posto i inflacije za 6,6 posto
Vlada u nadolazećim godinama očekuje usporavanje inflacije i predviđa da će do 2026. pasti na 2,2 posto.
27.04.2023
BDP u četvrtom kvartalu 4 posto viši nego godinu prije
Na godišnjoj razini rast ekonomije dodatno usporio.
28.02.2023
Njemačka ipak u zimskoj recesiji, a ni prognoze nisu previše pozitivne
Kućanstva troše manje, a državna potrošnja bitno je pala.
25.05.2023
HNB očekuje da će BDP ove godine porasti 1,5 posto
Prosječna inflacija u 2023. prognozira se na sedam posto.
17.03.2023
Među državama za koje Eurostat navodi podatke najviši godišnji rast ostvarili su Španjolska s 3,8 posto, Cipar s 3,4 posto i Rumunjska s 2,8 posto. Hrvatska se nalazi blizu ovih država jer je naš sezonski prilagođen realni rast iznosio 2,6 posto. Najgore je u prvom kvartalu situacija bila u Litvi gdje je realni BDP bio 3,6 posto niži nego godinu prije.
Hrvatska vlada je prije mjesec dana podigla svoju prognozu ovogodišnjeg ekonomskog rasta na 2,2 posto, dok Europska komisija procjenjuje da ćemo ove godine ostvariti rast od 1,6 posto. Sličnu prognozu ima i Hrvatska narodna banka koja je sredinom ožujka objavila procjenu od 1,5 posto, mada je guverner Boris Vujčić u petak najavio da će središnja banka revidirati svoju procjenu na više.
Detaljniji pogled na statistiku otkriva da je u prvom tromjesečju solidan poticaj ekonomskoj aktivnosti došao iz izvoza usluga koje su na godišnjoj razini porasle 9,1 posto. Rast potrošnje kućanstava zadržao se otprilike na istoj razini kakav je bio i u posljednjem lanjkom tromjesčju, odnosno iznosio je 1,3 posto. Pad je zabilježen u kategoriji tzv. neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima gdje je potrošnja smanjena za 1,6 posto, a posustala je i država gdje je u zadnjem lanjskom kvartalu rast bio 7,6 posto, a u prvom ovogodišnjem 2,2 posto.
Među državama s kojima ostvarujemo najjaču gospodarsku suradnju, ne baš sjajne vijesti ovih su dana došle iz Njemačke gdje su statističke službe revidirale svoju prvotnu procjenu ekonomskih kretanja. Podaci sada pokazuju da je na kvartalnoj razini u dva uzastopna razdoblja zabilježen pad što znači da je Njemačka u tehničkoj recesiji. Na godišnjoj razini u prvom tromjesečju njemački je BDP bio za pola postotka niži nego u prvom tromjesečju lani.
U tom kontekstu situacija je u Austriji i Italiji bitno bolja jer je tamo BDP u prva tri mjeseca na godišnjoj razini porastao po 1,8 posto, dok je u Sloveniji zabilježen ipak nešto skromniji porast od 0,7 posto.
--- Ažurirano dodatnim podacima u četvrtom i šestom odlomku.