Europska komisija predviđa rast hrvatskog BDP-a za 1,6 posto u ovoj i 2,3 posto u 2024, godini, što je puno niže od procjene MMF-a koji govori o rastu od 2,2 posto već u ovoj godini.
Komisija predviđa da će nastavak realnog rasta plaća i usporavanje inflacije podržati privatnu potrošnju te da će se tržište rada dodatno zaoštriti. Stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti rekordno niske razine na kraju iduće godine, dok bi se ukupna inflacija trebala smanjiti usprkos stalnom rastu cijena usluga, glavni su naglasci iz prognoza koje je u srijedu objavila Europska komisija u okviru proljetnog Europskog semestra.
Predviđa da će se ukupna inflacija smanjiti, uglavnom zbog cijena energije i robe, dok će kontinuirani rast zaposlenosti i plaća održati osobnu potrošnju. Predviđa se da će državna potrošnja nastaviti pozitivno pridonositi rastu, dok bi ulaganja trebala biti podržana povećanim povjerenjem i apsorpcijom fondova EU-a.
Čitaj više
EK preporučila ukidanje energetskih potpora i bržu zelenu tranziciju
EK je u proljetnom Paketu Europskog semestra Hrvatskoj dala tri preporuke za ovu i sljedeću godinu.
24.05.2023
Potrošački optimizam i dalje na niskim granama, stabilan, ali ispod prosjeka
Indeks očekivanja potrošača u eurozoni u svibnju je uvećan za samo 0,1 bod u odnosu na travanj.
23.05.2023
Travanjska inflacija u Hrvatskoj 8,9 posto na godišnjoj razini
Promjena cijena na mjesečnoj razini iznosila je jedan posto, naspram prve procjene od 0,9 posto.
16.05.2023
Europska komisija u 2023. prognozira veći rast, ali i inflaciju
Europska komisija smatra da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 1,6 posto s ubrzanjem na 2,3 posto u 2024.
15.05.2023
Predviđa se da će inflacija prema HICP-u pasti na 6,9 posto u 2023. i na 2,2 posto u 2024. budući da će pad cijena energije djelomično neutralizirati stalni rast cijena usluga i neenergetskih industrijskih dobara. Temeljna inflacija trebala bi nadmašiti ukupnu inflaciju na osam posto u ovoj i tri posto u 2024. godini. Komisija je u svoju prognozu uključila učinak energetskih mjera koje će se postupno ukidati od rujna 2023. godine.
Poboljšanje trgovinske bilance
Šok u uvjetima trgovine pretrpljen 2022. trebao bi se preokrenuti tijekom godine, što će dovesti do poboljšanja trgovinske bilance. Općenito, rast bi trebao biti zasnovan na komponentama domaće potražnje, dok bi doprinos neto izvoza rastu trebao biti blago negativan.
EK očekuje da će se 2024. realni BDP, potaknut potrošnjom i ulaganjima, povećati za 2,3 posto. Rastući uvoz i povećana potražnja od glavnih trgovinskih partnera Hrvatske trebali bi rezultirati neutralnim doprinosom vanjskog sektora rastu BDP-a.
Snažniji izvoz i bolja turistička sezona mogli bi vanjski saldo učiniti pozitivnijim od očekivanog, dok bi investicije mogle biti pretjerane zbog ubrzanja napora obnove i poboljšanja raspoloženja ulagača, napominje EK.
Plaće će realno rasti
Nedostatak radne snage podupire realni rast plaća. Zaposlenost je u 2022. godini porasla za 2,3 posto i veća je nego prije pandemije. Najviše su porasle djelatnosti građevinarstva i trgovine, prometa, smještaja i prehrane, čemu doprinosi i povećanje priljeva stranih radnika. Stopa nezaposlenosti pala je na sedam posto, što je najniža stopa u posljednjih 13 godina.
Snažan rast plaća u uvjetima usporavanja inflacije, uz pad stope nezaposlenosti na 6,6 posto, trebao bi dovesti do blagog rasta realnih dohodaka već u ovoj godini.
Vraća se deficit
EK očekuje da će opća država ovu godinu završiti u deficitu od 0,5 posto BDP-a (2022. godine opće država bila je u suficitu od 0,4 posto BDP-a) budući da povećane razine cijena utječu na rashode putem indeksacije javnih plaća i socijalnih izdataka. Očekuje se rast prihoda od neizravnih poreza unatoč privremenim poreznim rezovima, uz podršku još uvijek solidnog nominalnog rasta BDP-a, dok će izravni porezi i doprinosi imati koristi od kretanja zaposlenosti i plaća.
Troškovi servisiranja duga trebali bi ostati ograničeni budući da su kamatne stope – iako rastu – i dalje ispod onih za dug koji dospijeva, a udio duga koji je izdao EU po stopama ispod tržišnih raste.
Proračunski trošak mjera energetske potpore projiciran je u proljetnoj prognozi Komisije za 2023. na 1,5 posto BDP-a u 2023. godini, u usporedbi s 1,6 posto u 2022. godini. Komisija pretpostavlja da će mjera energetske potpore u 2024. stajati 0,2 posto BDP-a u 2024. godini.
Komisija predviđa da će se deficit povećati na 1,3 posto BDP-a 2024. budući da će očuvanje primjerenosti plaća u javnom sektoru i socijalnih transfera povećati potrošnju čak i nakon što energetske mjere budu postupno ukinute.
Očekuje da će omjer duga značajno pasti sa 68,4 posto u 2022. na 63 posto u 2023. godini, dok bi u 2024. dug mogao pasti na 61,8 posto.