EK preporučuje Hrvatskoj povećati ponudu stanova umjesto subvencija

Europska komisija preporučila je Hrvatskoj prošli tjedan u okviru proljetnog paketa Europskog semestra da poboljša konkurentnost gospodarstva, pojača administrativne kapacitete za upravljanje fondovima EU-a te ograniči neto rashode u sljedećoj godini kako bi zadržala proračunski manjak ispod tri posto BDP-a.

Prva preporuka Hrvatskoj, poboljšanje konkurentnosti, uključuje bolji pristup različitim izvorima financiranja i promicanje tržišta kapitala olakšavajući sudjelovanje malih ulagača na tržištu obveznica. Također, uključuje smanjenje problema nedostatka radne snage, jačanjem osnovnih vještina, doškolovavanjem i prekvalifikacijom te poboljšanjem pristupa formalnoj dugotrajnoj skrbi kod kuće i u zajednici. U tu preporuku spada i rješavanje rascjepkanosti javnih institucija koje provode istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti.

Ojačati administrativne kapacitete

Nadalje, Komisija preporučuje Hrvatskoj jačanje administrativnih kapaciteta za upravljanje fondovima EU-a, ubrzanje investicija i zadržavanje ritma u provedbi reformi. U okviru te preporuke navode se da treba rješavati kašnjenja u nastanku kako bi se osigurala kontinuirana, brza i učinkovita provedba plana oporavka i otpornosti, uključujući i REpowerEU i kako bi se dovršile reforme i investicije do kolovoza 2026. godine.

Također se preporučuje ubrzanje provedbe programa kohezijske politike. U kontekstu revizije kohezijskih programa, nastaviti se usredotočiti na dogovorene prioritete, uzimajući u obzir mogućnosti koje pruža inicijativa Platforme strateških tehnologija za Europu (STEP)za poboljšanje konkurentnosti.

Državni deficit i dug

Komisija Hrvatskoj također preporučuje da na vrijeme podnese plan za strukturnu fiskalnu prilagodbu, da ograniči neto proračunske rashode sljedeće godine kako bi zadržala proračunski manjak ispod tri posto BDP-a te da održava dug opće države na razumnoj razini u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi i kako gospodarstvo nastavlja rasti solidnom brzinom, da je prošle godine imala drugi najveći rast BDP-a u EU-u. Rast gospodarstva po sličnim stopama očekuje se ove i sljedeće godine, približavajući se europskom prosjeku.

Komisija navodi da se konkurentnost Hrvatske postupno poboljšava, zahvaljujući, između ostaloga, snažnim javnim ulaganjima i reformskim zamahom iz plana za oporavak i otpornost. Turistički sektor, koji je 2019. godine predstavljao 12 posto BDP-a, posebno je dinamičan. Hrvatska je blago povećala svoj tržišni udio u svjetskom izvozu s 0,13 posto u 2018. na 0,14 posto u 2022. Tijekom posljednjih nekoliko godina, trgovinska integracija u jedinstveno tržište se povećala i sada je oko prosjeka EU-a. Uvođenje eura 2023. dodatno je olakšalo trgovinu sa zemljama europodručja.

 

 

Porezi na rad ispod razine EU

Kada je riječ o produktivnosti rada, Hrvatska se približava prosjeku EU-a, ali sporije nego usporedive zemlje i sa značajnim regionalnim razlikama. Produktivnost rada u Hrvatskoj 2023. bila je na 70 posto ukupne produktivnosti EU-a. Relativno slabi rezultati kod pokretača produktivnost, poput istraživanja i razvoja, patentnih aktivnost, ljudskog kapitala pridonosi povećanju jaza u odnosu na usporedive zemlje.

Produktivnost u proizvodnom i građevinskom sektoru je naročito niska, što je problematično s obzirom na velika ulaganja u izgradnju infrastrukture u okviru plana za oporavak i otpornost. Nedostatak inovacija i vještina, ograničeni pristup kapitalu i visoki troškovi energije identificirani su kao glavna prepreka ulaganju poduzeća.

Komisija navodi da je porezna politika relativno povoljna za rast i konkurentnost. Porezi na rad, koji utječu na troškovnu konkurentnost, daleko su ispod razine EU, ponajviše zbog relativno visokih poreznih olakšica.

Rast plaća brži od produktivnosti

Komisija upozorava da stalni pritisci na troškove mogu ugroziti provedbu investicija i vanjsku konkurentnost. Potrošačke cijene i plaće znatno su porasle 2022. i 2023., usred snažne potražnje i skučenog tržišta rada.

To bi moglo znatno povećati troškove provedbe velikih investicijskih projekata, uključujući one koje financira EU, a na kojima se snažno oslanja buduća konkurentnost Hrvatske. S obzirom na to da je rast plaća bio brži od povećanja produktivnosti rada, Hrvatska je 2022. i 2023. imala velika povećanja jediničnih troškova rada.

Povećati ponude stanova umjesto subvencija

Cijene stanova i kuća nastavile su snažno rasti u 2023., iako sporijim tempom. Nominalne cijene kuća i stanova porasle su za 11,9 posto u 2023. (3,7 posto realno), potaknute velikim viškom likvidnosti u bankovnom sustavu nakon ulaska u europodručje, kupnjom stranaca i državnim programom subvencioniranja stanova.

Priuštivost stanova i dalje je među najnižima u EU. Snažna turistička aktivnost pridonosi trajno niskoj pristupačnosti stambenog prostora. Osim toga, utvrđeno je da program subvencija, uveden 2017. kako bi se pomoglo ljudima da kupe svoj prvi stan, pridonijela je ukupnom povećanju cijena stanova i nižoj pristupačnosti, posebno za kupce koji ne koriste subvenciju.

Dostupnost stanovanja u 2023. bila je nešto lošija nego u 2017. unatoč snažnom povećanju prihoda. Komisija sugerira da bi pažljivo osmišljene mjere za povećanje ponude stanova mogle bi biti prikladnije za rješavanje problema niske pristupačnosti stanovanja od programa subvencioniranja prve kupnje.