Cijene stanova rasle po dvoznamenkastim stopama i šesti kvartal za redom

Cijene stambenih nekretnina u drugom su ovogodišnjem tromjesečju bile 13,7 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak. Riječ je o šestom uzastopnom kvartalu u kojem su cijene stanova na godišnjoj razini porasle po dvoznamenkastoj stopi, a pad cijena je posljednji put zabilježen još u prvom tromjesečju 2017. godine. U odnosu na prvo tromjesečje, rast cijena je tek blago usporen jer su one tada skočile za 14 posto.

Stambene nekretnine poskupjele su i na kvartalnoj razini. Njihove cijene su u drugom tromjesečju bile 3,5 posto više nego u prvom kad su rasle za dva posto u odnosu na posljednji lanjski kvartal, pokazuju podaci DZS-a.

Nove podatke o kretanju cijena stanova i stanarina u utorak je objavio i Eurostat, a usporedba nedavnih brojki pokazuje da cijene u Hrvatskoj rastu brže od prosjeka Europske unije. Na razini cijele Unije, u drugom su tromjesečju stambene nekretnine bile 0,3 posto skuplje nego u prvom, dok su u usporedbi s lanjskim drugim tromjesečjem čak bile i niže, i to za 1,1 posto.

Usprkos tome što si građani u Hrvatskoj nesumnjivo sve teže mogu priuštiti stan, pogled na nešto dulje razdoblje pokazuje da situacija kod nas čak i nije baš toliko katastrofalna kako se ponekad može činiti. Europski su statističari izračunali i kakve su bile cijene stambenih nekretnina u drugom tromjesečju u odnosu na 2010. godinu te se Hrvatska po rastu nalazi na 15. mjestu među 27 članica Unije.

Najviše su u posljednjih 13 godina skočile cijene stanova i kuća u Estoniji i Mađarskoj, i to za 211, odnosno 180 posto. Grupu pet zemalja s najvišim skokom od 2010. godine čine još Litva, Latvija i Češka – sve nove članice Unije – a skok cijena veći od 100 posto su uz navedene imali još jedino Luksemburg i Austrija.

Hrvatska se u sredini tablice nalazi u društvu Poljske i Nizozemske. U Poljskoj su od 2010. do drugog ovogodišnjeg tromjesečja cijene stanova porasle za 66 posto, a u Nizozemskoj za 62 posto. Kod nas je taj rast bio 63 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Za takav relativno umjereni rast u tako dugom razdoblju, barem kad je u pitanju usporedba s drugim članicama Unije, možemo zahvaliti produljenoj recesiji koja se kod nas nakon financijsko-gospodarske krize 2008. godine protegnula na šest godina. Dobar dio drugih država se oporavio u godinu-dvije. Zbog recesije su kod nas padale i cijene nekretnina koje su tako sredinom prošlog desetljeća bile niže nego krajem desetljeća koje mu je prethodilo.

Eurostatove brojke pokazuju da je u proteklih 13 godina bilo čak i država gdje su cijene stanova u prosjeku snižene. U Italiji te na Cipru stambene su nekretnine ovih dana za nekoliko postotaka jeftinije nego 2010. godine, a rast nije bio pretjeran niti u Španjolskoj te Finskoj – u Španjolskoj su stanovi poskupjeli za devet, a u Finskoj za 14 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar