Sjedinjene Države i Kina nadmašile su Europu u usvajanju tehnologije na industrijskoj razini. Europa zaostaje u većini transverzalnih tehnologija, poput umjetne inteligencije (UI), biotehnologije i poslovanja u oblaku (cloud computing), što, u kombinaciji s odgođenom regulativom i nedostatkom financiranja, dovodi u opasnost njen globalni konkurentni položaj. Tehnologija, a posebice transverzalne tehnologije, odnosno one koje imaju efekte na više sektora, sada leži u temelju svih sektora, predstavljajući sve veći izazov za korporativne performanse regije.
Ako Europa uspije zatvoriti taj tehnološki jaz razvojem i usvajanjem deset transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeća desetljeća do 2040. godine, može ne samo ostati globalno konkurentna, već ostvariti potencijalnu dodanu vrijednost od dva do četiri bilijuna eura godišnje. Ta potencijalna dodana vrijednost bit će ključna za održavanje i povećanje kvalitete života europskih, ali i hrvatskih građana, uvjereni su analitičari tvrtke McKinsey & Company koji su u utorak objavili rezultate istraživanja "Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske".
McKinsey je identificirao deset ključnih transverzalnih tehnologija ili grupa tehnologija od kojih se očekuje da će donijeti revoluciju kroz više sektora te postati ključ prosperiteta Europe u narednim desetljećima. To su automatizacija sljedeće razine, budućnost povezanosti, distribuirana infrastruktura, računarstvo iduće generacije, primijenjena umjetna inteligencija, budućnost programiranja, digitalna arhitektura povjerenja, biorevolucija, materijali iduće generacije i budućnost čistih tehnologija.
Čitaj više
Bojati se umjetne inteligencije ili ne, pitanje je sad
Čak se ni oni izbezumljeni ne slažu oko toga što tehnologiju čini tolikom prijetnjom.
13.05.2023
Sadašnjim usjevima možemo prehraniti i 15 milijardi ljudi, ako se okanimo mesa
Osamdeset posto poljoprivrednih površina namijenjeno je sada za prehranu stoke, rečeno je na Consumer Rules Summitu.
25.04.2023
Futurist Ian Beacraft: Bez brige, UI će nas sve zamijeniti
Futurist Ian Beacraft zaključio je da je dobro što će nas umjetna inteligencija zamijeniti.
22.04.2023
EU odvaja 43 milijarde eura za vlastitu industriju poluvodiča
Cilj je europski udio u globalnoj proizvodnji procesora sa sadašnjih 10 podići na 20 posto do 2030. godine.
19.04.2023
Hrvatska zapravo tu i ne stoji loše, a najbolji rezultate ima u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u biorevoluciji.
"Hrvatska može pomoći u zatvaranju tehnološkog jaza i poboljšanju kvalitete života tako što će podržati relevantne EU-ove inicijative, ali i poduzimanjem izravnih koraka i mjera koje će potaknuti brže usvajanje i razvoj transverzalnih tehnologija u Hrvatskoj. Da bi ostale globalno konkurentne, domaće tvrtke morat će se okrenuti dugoročnoj viziji i ciljevima, programatskim akvizicijama, te investiranju u inovativnost, upravljanje i razvoj sposobnosti", kaže Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partnera u McKinsey & Company.
Marko Radenović i Tomislav Brezinščak | McKinsey & Company
Marko Radenović, engagement manager u McKinsey & Company, kaže da je Hrvatska u prosjeku najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija, što se može vidjeti i na primjeru istraživanja koje pokazuje da je 39 posto hrvatskih tvrtki s više od 10 zaposlenih izjavilo da u poslovanju koriste usluge u oblaku (cloud-computing). S druge strane, Hrvatska uglavnom zaostaje kada je riječ o inovacijama i proizvodnji vezanoj uz takve tehnologije.
"Trenutnom pozicijom u korištenju transverzalnih tehnologija, konkurentski položaj Hrvatske ugrožen je u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput ICT-a. Budućnost konkurentnosti hrvatskog ICT sektora ovisit će o držanju koraka u razvoju transverzalnih tehnologija poput budućnosti povezanosti, arhitekturi povjerenja i budućnosti programiranja", istaknuo je Radenović.
Za razliku od SAD-a i Kine, Hrvatska se, baš kao i ostatak Europe, suočava s četiri međusobno povezana izazova. To su fragmentacija tržišta i nedostatak ekonomskih razmjera; manji i manje etablirani tehnološki ekosustavi i poduzeća; nedovoljno razvijeni rizični kapital i financiranje proširenja poslovanja; te složeno i sporo regulativno okruženje, napominju u McKinseyju i dodaju da se mnoge potrebne promjene politika mogu provesti isključivo na razini EU-a.
"Hrvatska se može uzdići kao važan akter u zatvaranju europskog tehnološkog jaza. Postoje inicijative koje Hrvatska može pokrenuti sama ili s drugim državama kroz bilateralne i multilateralne sporazume, bez potrebe za čekanjem na to da EU napravi prvi korak", uvjeren je Brezinščak koji ističe da će dugoročni rast kompanija i njihov uspjeh na globalnom tržištu ipak ovisiti o tome hoće li i u kojoj mjeri one same poduzeti tri ključna koraka – postavljanje dugoročnih ciljeva i poticaja za preuzimanje rizika i ulaganja u istraživanje i razvoj, iskorištavanje prednosti programatskih spajanja i preuzimanja te poslovnih savezništava za povećanje poslovnih volumena i sposobnosti, upozorio je Brezinščak.
.webp){kind=icon}
