Proizvođači traže jedinstvenu stopu PDV-a na hranu od pet posto

Udruga Glas poduzetnika, Udruga hrvatskih malih mljekara, Udruga proizvođača paškog sira i Grupacija mesnih industrija traže jedinstvenu stopu PDV-a na hranu od pet posto. U priopćenju u utorak pomalo su dramatično upozorili da proizvodnja hrane u Hrvatskoj umire, te su u novom krugu rasprave o poreznim izmjenama koje predlaže ministar financija Marko Primorac ponovo zatražili uvođenje pet postotne stope na hranu.

PDV od pet posto proizvođači hrane, prije svega mljekari i proizvođači sira, tražili su i krajem prošle godine. Upozorili su da zbog poreznog tereta nikako ne mogu biti konkurentni – u susjednoj Sloveniji PDV na sir je npr.9,5 posto, a u Italiji je pet posto.

Visoke stope PDV-a na hranu nepovoljno utječu na poslovanje brojnih proizvođača mliječne i mesne industrije te znatno ugrožavaju  njihovu konkurentnost na domaćem, ali i stranom tržištu, upozorili su u današnjem priopćenju udruge poduzetnika. Podsjećaju da su 1. travnja prošle godine sniženi PDV na maslac s 25 posto na pet posto, na svježe meso i ribu s 13 posto na također pet posto, dok PDV na miljeko iznosi pet posto od 2013. godine. Proizvodi poput fermentiranih mliječnih proizvoda sirnih namaza, mesnih prerađevina, salama i pršuta, te zamrznuto meso i riba i dalje se oporezuju s punih 25 posto PDV-a.

"Zanemarivanjem ovih kategorija Vlada je ugrozila poslovanje svih proizvođača mliječnih i mesnih industrija, a najviše onih malih koji čine važan dio visokokvalitetne hrvatske gastronomske ponude", ističe se u priopćenju i dodaje da je ovakovom poreznom politikom stvoren potpuni disbalans u konkurentnosti domaćih i uvoznih proizvoda.

"Hrvatska nije usklađena s praksama drugih europskih zemalja gdje se PDV na hranu kreće od nula posto do 10 posto. Nažalost, to nas dovodi do činjenice da u Hrvatskoj cvjeta prodaja uvoznih mliječnih i mesnih prerađevina dok se istovremeno u Poljskoj domaća proizvodnja štiti uz stopu PDV-a na hranu od nula posto", kaže se u priopćenju.

Pritisak konkurencije će samo povećati pritiske na marže u Hrvatskoj i Sloveniji gdje je potrošnja kućanstava na hranu 19 posto, odnosno 16 posto. U te dvije zemlje će pritisak na industriju biti veći, upozorili su ranije analitičari Bloomberg Adrije. Udio potrošnje kućanstava na hranu visok je i u ostalim zemljama Adria regije, poput Srbije (26 posto), Sjeverne Makedonije (36 posto) i Bosne i Hercegovine (29 posto) u odnosu na prosjek EU-a od 16 posto.

Udruge poduzetnika smatraju da ulazak Hrvatske u Schengen zonu predstavlja pravo vrijeme za smanjenje PDV-a na mliječne i mesne proizvode te da bi upravo takav potez Vlade doprinio oporavku hrvatske ekonomije koja još uvijek trpi posljedice inflacije i nesigurnosti.

"Imamo daleko najveći PDV na hranu u EU, krajnje je vrijeme za jedinstvenu stopu od pet posto ukoliko želimo imati konkurentne proizvođače hrane. Vrijeme je za ozbiljne, a ne kozmetičke poteze, uz značajno smanjivanje birokracije i regulativa", zaključio je Hrvoje Bujas, predsjednik UGP-a.