Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da će članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), klubu najrazvijenijih zemalja svijeta u koji bi Hrvatska mogla biti primljena za koju godinu, biti dodatni instrument za provođenje reformi u zemlji i unaprjeđenje društvenog razvoja.
Članstvo u OECD-u značit će "perfektuiranje našeg funkcioniranja", poručio je Plenković na konferenciji pod nazivom "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?" održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).
"To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa", ustvrdio je hrvatski premijer, dodavši kako je tomu prethodilo učvršćenje međunarodnog položaja Hrvatske, čiji su odraz pristupanje Schengenu i eurozoni. Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja "svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u Europskoj uniji (EU), a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim", smatra Plenković.
Čitaj više
Antonella Bassani nova je potpredsjednica SB-a za Europu i Središnju Aziju
Funkciju preuzima s 30 godina iskustva, a prije SB-a radila je u OECD-u i ima doktorat međunarodne ekonomije s John Hopkinsa.
03.04.2023
Nejednakost žena s muškarcima stoji svjetsko gospodarstvo 7 bilijuna dolara godišnje
Najrazvijenija svjetska gospodarstva i članice OECD-a zaostaju u naporima da ostvare jednake plaće ženama.
08.03.2023
Usvojen Inicijalni memorandum za pristupanje Hrvatske OECD-u
OECD okuplja zemlje opredijeljene tržišnom gospodarstvu s ciljem podizanja životnog standarda.
28.10.2022
Europske dionice na najvišoj razini u posljednja tri mjeseca
Paneuropski indeks Stoxx 600 dosegao je razinu od 436 bodova, najvišu od 22. kolovoza.
22.11.2022
Plenković kao posebnu dodanu vrijednost OECD-a vidi u sustavu koji će unaprijediti korporativno upravljanje tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.
Konferencija "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?" | Hina
Povijest OECD-a
OECD je nastao 1961. godine u sklopu Marshallova plana s ciljem poticanja ekonomskog razvoja, a danas ima 38 članica. Elitni je to klub u kojem su većinom najbogatije zemlje svijeta. Većina država EU-a su članice OECD-a, s izuzetkom Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.
Hrvatski je premijer naglasio i da OECD služi kao neformalno tajništvo G7 i G20, pa će Hrvatska članstvom u OECD-u imati bolji uvid u funkcioniranje foruma najmoćnijih svjetskih država. Plenković je rekao da će Hrvatska pristupiti OECD-u najranije 2025. godine, ali bi po tom pitanju "zadržao određenu fleksibilnost".
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je na konferenciji kako će članstvo Hrvatske u OECD-u biti još jedno strateški važno članstvo za Republiku Hrvatsku.
"Kroz pristupni proces Hrvatska će provesti brojne reforme u području javne uprave, zdravstva, trgovine, obrazovanja, poljoprivrede, prometa, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu", kazao je šef hrvatske diplomacije.
Rast standarda
Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann poručio je kako će pristupanje OECD-u biti pozitivno transformativno putovanje za Hrvatsku.
Smatra da će članstvo u organizaciji dovesti do rasta životnog standarda za Hrvatsku te približavanju prihodima i produktivnosti hrvatskog gospodarstva prosjeku OECD-a. "To nisu samo formalnosti, već će pružiti opipljivu korist stanovnicima", istaknuo je Cormann.
Glavnog tajnik OECD-a prije početka konferencije primio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i kazao mu da je to idući hrvatski strateški vanjskopolitički cilj, nakon Schengena i eurozone.
"Članstvom u OECD-u Hrvatska će postati dijelom zajednice najrazvijenijih zemalja svijeta koje čine oko 80 posto svjetskog gospodarstva i opredijeljene su za kontinuirano poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti svojih građana", kazao je Jandroković, koji današnju konferenciju smatra važnom prigodom da se hrvatskim građanima predstave dobrobiti i pozitivni učinci članstva u OECD-u.
.webp){kind=icon}
