.webp){kind=icon}
U sjeni priprema za uvođenje eura, Hrvatska intenzivno radi i na pripremi za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. listopada donijela zaključak na kojem je usvojen Inicijalni memorandum za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u.
Podsjetimo, Republika Hrvatska je službeno dobila poziv za otvaranje pregovora u siječnju 2022. godine. Kako je navedeno u obrazloženju sa sjednice Vlade, proces pristupanja uključuje rigoroznu i dubinsku ocjenu od strane više od 20 značajnih odbora o spremnosti i sposobnosti za usvajanjem svih pravnih instrumenata OECD-a u okviru nadležnosti odbora, kao i ocjenu politika i praksi države kandidatkinje u usporedbi s najboljim politikama i praksama, a sukladno Pristupnom planu.
Njemački ministar financija, Christian Lindner (desno), šef Bundesbanke, Joachim Nagel (lijevo) i Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann (sredina) / Bloomberg
U lipnju 2022. godine, Vijeće OECD-a je na ministarskom sastanku Vijeća usvojilo Plan pristupanja Republike Hrvatske tzv. Roadmap for the Accession Process of Croatia, a prvi korak u pristupnom procesu je izrada samoprocjene u odnosu na važeće pravne instrumente OECD kroz Inicijalni memorandum.
Riječ je o dokumentu kojim se utvrđuje prva samoprocjena usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, politika i praksi sa svakim pravnim instrumentom OECD-a koji je na snazi i koji se primjenjuje na sve članice. Također, Inicijalni memorandum služi kao osnova za tehničke preglede u odborima koji su dio procesa pristupanja Hrvatske, a istovremeno će se provoditi u svim temeljnim odborima, sukladno Pristupnom planu. Inicijalni memorandum obuhvaća 247 pravnih instrumenta u 32 sekcije.
Inače, OECD je međunarodna organizacija koja okuplja zemlje opredijeljene za demokraciju i tržišno gospodarstvo s ciljem potpore održivom gospodarskom razvoju, podizanju životnog standarda, unapređenju nacionalnih sektorskih politika kao i rastu svjetske trgovine. Kroz rad svojih više od 250 specijaliziranih odbora, radnih skupina i mreža, predstavlja jedinstven multilateralni forum na kome se raspravlja o najboljim praksama u provedbi ključnih gospodarskih i razvojnih reformi među 38 država članica, koje pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta.
OECD je preostao jedina važna multilateralna institucija u kojoj Hrvatska još uvijek nije članica. Članstvo je potvrda usklađenosti zemlje s međunarodnim standardima u različitim područjima trgovine i investicija, pa se članice može smatrati potencijalno privlačnijima za inozemna ulaganja. Usto, članstvo u OECD-u omogućilo bi sudjelovanje Hrvatske u projektima i istraživanjima OECD-a te pristup bazama podataka i analizama koje inače nisu javno dostupne.
Tijekom pregovora održanih u lipnju ove godine šef hrvatske diplomacije, Gordan Grlić Radman istaknuo je kako će pristupanjem OECD-u Hrvatska moći brže ostvarivati ciljeve kao što su poticanje trgovine, ulaganja i inovacija, poboljšanje poreznog sustava i unapređenje učinkovitosti politika obrazovanja, zdravstva i tržišta rada i još dodao: "Dug je posao pred nama, ali mi smo optimistični jer Hrvatska ima znanje, iskustvo i kapacitet voditi taj proces. Zato vjerujem u naš uspjeh!"
Također, na sastanku je sudjelovao i zamjenik glavnog tajnika OECD-a, Ulrik Vestergaard Knudsen koji je rekao kako Hrvatska želi pristupiti OECD-u kako bi stvorila bolje uvjete života za svoje građane i dodao: "Dugo smo čekali ovaj trenutak, a on je došao nakon važne odluke Vijeća i ministarskog sastanka. Niz projekata već je proveden, a tijekom godina Hrvatska je postala jedan od najbližih partnera OECD-a i trudi se uskladiti svoju politiku sa standardima i najboljim praksama ove organizacije."
Međutim, članstvo nije besplatno. OECD se financira doprinosima svojih članica koje se izračunava prema formuli veličine gospodarstva svake zemlje članice. No, zemlje članice mogu i dobrovoljnim prilozima dodatno financijski podržati rad organizacije.
Dio budžeta kojeg su obvezne financirati sve zemlje članice za 2019. iznosio je 202,5 milijuna eura, pri čemu su zemlje usporedive ekonomske snage kao Hrvatska plaćale otprilike jedan posto tog iznosa, odnosno oko 2 milijuna eura (primjerice Slovenija i baltičke zemlje imale su udio od po 0,9 posto, Slovačka i Mađarska jedan posto).
Usto, zemlje članice OECD-a mogu pridonositi i financiranju pojedinih dodatnih programa u čiji se rad mogu dobrovoljno uključiti.
